Zaleđe Herceg – Novog
Sa ljepotom Hercegnovske rivijere mnogi su odavno upoznati. Sa druge strane, ljepote zaleđa su skoro potpuno neiskorišćen potencijal koji vrijedi valorizovati.
Dosadašnja praksa pokazala je da se promocija i iskorišćavanje potencijala ovog kraja najčešće svode na entuzijazam pojedinaca.
Hercegnovsko zaleđe je ” dobro čuvana tajna”, kazao je autorki ovih redova svojevremeno jedan italijan opčinjen pogledom sa Orjena. Njegova izjava slikoviti je prikaz odnosa domaćeg stanovništva i turističkih poslenika prema ovom kraju čijih potencijala mnogi kao da nisu ni svjesni.
Umjesto dobro osmišljene strategije lokalne zajednice, promocija zaleđa u najvećoj mjeri prepuštena je entuzijazmu članova Planinarskog kluba Subra uz povremenu pomoć Lovačkog društva Orjen i pojedinih NVO. “Turistička organizacija i sami građani, na žalost, više su vezani za more. Pokušavamo već godinama da promijenimo to i nadam se da ćemo uspjeti jednog dana. Međutim, ovo je dugostrajan i mukotrpan proces naših pokušaja ulaganja u Orjen, izrade staza,izletišta,organizovanja tura sa djecom, čak radimo staze po Luštici… Znači imamo toliko nekih aktivnosti ali idalje sve ostaje na nekoj statici” priča nam Duško Avramovič. predsjednik PK Subra.
On navodi niz paradoksa koji takođe pokazuju nezainteresovan i neodgovorajući odnos lokalne zajednice prema prirodnom dobru sa kojim Novljani raspolažu. On podsjeća da su 2010. godine Ministarstvo turizma i održivog razvoja i Njemački GTZ prepoznali turističke potencijale Orjena, uložili blizu pola miliona eura u porojekat “hiking & biking” u okviru kojeg je, između ostalog, izvršena rekonstrukcija planinarskog doma “Za Vratlom” ali da i pored toga nema neke organizovane promocije koja bi dovela veći broj gostiju.
“Turiste nam dovode Agencije iz Dubrovnika, Zagreba, iz Makedonije…Imamo ljudi sa svih strana svijeta… Naše agencije, ne samo TOHN, sve agencije osim jedne su statične. Svi ljudi sa strane koji dođu su oduševljeni sa time što mi imamo, mi sami ne znamo šta imamo”. Razvoj turizma snažno bi podstakao i razvoj poljoprivrede po kojoj je ovaj kraj odavno prepoznat.Avramović podsjeća da je sama Kamenska ravan ranijih godina tokom ljeta bila puna ljudi koji su na katunima držali stoku, imali zemlju, sadili krtolu i razno povrće i da je to interesantno strancima kad dođu – da vide i probaju domaće proizvode.
Dobro osmišljena i adekvatno promovisana ponuda privukla bi veliki broj turista koji preferiraju aktivni odmor u prirodi, zaključuje Avramović. Računica je jednostavna-bolja posjeta donosi više novca a da bi se to i ostvarilo potrebno je da snage ujedine svi – od pojedinaca preko klubova poput Subre do Turističke organizacije i lokalne uprave.
