Rezultati preliminarnih istraživanja udjela ukupnih polifenola u maslinovom ulju Hercegovine predstavljeni su u okviru 24. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2022. koja se, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, održava na Braču, prenosi Caportal.
Riječ je o istraživanju kojega su proveli prof. dr sc. Marko Ivanković, dr sc. Miro Barbarić, mrs. sc. Marija Prlić, mr. sc. Maja Drmać i Kristina Batinić, dipl.ing.preh.teh., u razdoblju od 2019. do 2021. godine, s fokusom na Uredbu 432.12 Europske unije.
Maslinici u Hercegovini zauzimaju oko 350 ha i u stalnom su rastu, što se dijelom pripisuje i dobrim uvjetima za koncesije koje se dodjeljuju po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Ondje je ukupno 10 velikih maslinika do 50 hektara i 200 manjih kojih se odnose na površinu oko 0,3 ha.
– Ovaj broj je jako mali kada se usporedi s Hrvatskom i ostatkom svijeta, ali mi krećemo sa svojevrsnim maslinarskim bumom od 2008. Broj uljara je šest, proizvodnja je oko 255.000 litara – rekao je dr. sc. Miro Barbarić, dodavši kako jesmisao razvoja maslinarstva da on prati razvoj rurala zajedno sa agroturizmom.
Čak 53% mladih voćnjaka u Hercegovini odnosi se na masline, a kako je naveo, zahvaljujući poticajnim mjerama razvoj je u rastu. Na ovom području je 1997. godine bilo 6.000 stabala, a danas ih je 87.000. Uljare su raspoređene po općinama Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar i Neum.
Ciljevi razvitka se odnose na podizanje površina pod maslinama do 1.000 ha u roku od 5 do 10 godina.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
– Tokom istraživanja, ukupno je prikupljeno 333 uzorka maslinovog ulja, na lokalitetima diljem Hercegovine i gledali smo da zastupimo sve općine jer smo na rubu submediteranske klime, gdje je jako specifičan uzgoj i sortiment je sužen. Ukupno je 113 pokazalo da ima zastupljen veći udio polifenola od 250 mg po kilogramu, a broj onih koji su se odnosili na ekstra djevičanska bio je 320 – kaže dr. sc. Barbarić.
Napomenuo je kako su u godinama sadnje bile izrazito zastupljene sorte dijela hrvatskog dijela Jadrana, odnosno Oblica, Istarska bjelica i Leccino, dok su kasnije ubacivali neke druge sorte koje su značajno utjecale na sadržaj polifenola.
– Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29%- rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
