Pred Hercegovinom je dvomjesečni posao koji je u ravničarskim dijelovima, poput Ljubuškog polja, zamijenio berbu kukuruza – sezona berbe i prerade maslina.
Da je riječ o sve važnijoj gospodarskoj grani, potvrđuju i podaci Federalnog agromediteranskog zavoda. Ravnatelj Zavoda, prof. dr sc. Marko Ivanković, istaknuo je kako je Hercegovina prije petnaest godina imala tek 80 hektara pod maslinama, a danas ih je čak 643 s ukupno 147.000 stabala.
– Strateški cilj je dosegnuti 1.000 hektara do 2030. godine – rekao je Ivanković, dodajući da godišnja proizvodnja od oko 380.000 litara ulja jasno pokazuje kako je riječ o ozbiljnoj poljoprivrednoj djelatnosti koja se širi i iz brdskih u nizinska područja poput Višića, piše Večernji.ba.
Rast maslinarstva prate i nove uljare. Hercegovina će u ovu kampanju ući s ukupno devet uljara – tri u Čapljini, po dvije u Ljubuškom i Stocu te po jednom u Mostaru i Neumu. Samo na čapljinskom području otvorene su tri nove, od kojih će dvije – “Regius” i “Oliva” – početi s radom već ove jeseni.
Prema riječima mr. sc. Aide Kohnić, s berbom ipak ne treba žuriti.
– Zbog obilnih kiša plodovi su puni vode. Bilo bi dobro pričekati da ih vjetar isuši, a sunce stabilizira. Preporučujem početak berbe sredinom listopada – kazala je Kohnić, podsjećajući kako su prošle godine mnogi požurili, što se pokazalo kao pogreška.
Maslinar iz Čapljine, Slavko Ramljak, procjenjuje da će prinosi biti nešto manji nego lani.
– Bilo je problema s bolestima, osobito s paunovim okom, a kasnije i s toplinskim udarima u lipnju. Ima i uboda muhe, što prošle godine nije bio slučaj. Ipak, novi nasadi mogli bi nadoknaditi gubitke pa očekujem rast ukupne proizvodnje ulja – rekao je Ramljak.
Slična iskustva ima i Josip Matić Lolo iz Broćanca kod Neuma, jedan od najnagrađivanijih hercegovačkih maslinara.
– Prinosi su vrlo različiti – od nule do pet tona po hektaru. Bolest je na nekim lokacijama gotovo uništila plodove, dok su drugdje grane pod težinom maslina do zemlje. Treba poraditi na boljoj zaštiti, posebno od mediteranske muhe – naglasio je Matić.
