HGSS ove godine slavi 75 godina službe u sprječavanju nesreća te spašavanja i pružanja medicinske pomoći u planini i drugim nepristupačnim područjima, a tim su povodom istaknuli da, unatoč javnom mišljenju, češće spašavaju domaće stanovništvo nego strane turiste.
“U javnosti se možda stvara krivi dojam da češće spašavamo strane državljane, nego domaće”, rekao je voditelj Komisije za informiranje i analitiku HGSS-a Jadran Kapović te dodao da na tisuću spašavanja, koliko ih se u prosjeku godišnje napravi, svega je 15 posto je onih koje uključuju strane turiste.
Zanimljiva je i činjenica, kaže, da puno češće spašavaju muškarce nego žene, pa na njih odlazi ukupno 65 posto intervencija.
Povodom proslave 75. godišnjice osnutka Hrvatske gorske službe spašavanja, predsjednik HPS-a i NO HGSS-a Darko Berljak je podsjetio da su neposredan povod za osnivanje Gorske službe spašavanja 1950. bile dvije nesreće hrvatskih alpinista. Prva se dogodila u ljeto 1948. na penjačkom pohodu zagrebačkih alpinista na Čvrsnici kada se padom u stijeni jedan od njih teško ozlijedio, a iduće se godine dogodila druga nesreća, sa smrtnim ishodom, na Durmitoru, gdje je alpinistima tada trebalo dva dana opasnih i mukotrpnih napora za izvlačenje pokojnika i transport tijela u dolinu, dodao je.
“Mi imamo svoje poslove, naši volonteri su doktori, bankari, privatnici, radimo razne poslove. Ali kad je riječ o spašavanjima života, intervencijama i izvanrednim situacijama, mi postajemo HGSS-ovci”, istaknuo je pročelnik HGSS-a Marko Andrić.
Naglasio je i da volontiranje u HGSS-u zahtijeva dosta slobodnog vremena i “ne prestaje nikada” te ovom prilikom apelirao na razumijevanje poslodavaca.
“Intervencija se neće dogoditi u 16,30 sati kada završite s poslom. Ona se dogodi usred noći, ona se dogodi tijekom jutra, za vrijeme radnog vremena i, tu i u tom trenutku, mi napuštamo sve i idemo u akciju spašavanja”, pojasnio je Andrić.
Problem s kojim se volonteri susreću je i činjenica da obuke traju i po nekoliko tjedana godišnje što iziskuje da u tim razdobljima uzimaju godišnje odmore.
“Želimo u naredno vrijeme razgovarati s nadležnim tijelima te pronaći zakonski okvir koji bi bio pogodan za volontere, ali i da poslodavci osjete benefite kada što zapošljavaju HGSS-ovca”, rekao je Andrić.
Naglasio je i potrebu za unaprjeđivanjem helikopterskog spašavanja.
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga.
Osnovni ciljevi su joj sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima. Pritom je, a radi očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine, potrebno primijeniti posebno stručno znanje i tehničku opremu.
Danas HGSS u svome djelovanju surađuje s tijelima državne i regionalne uprave, Oružanim snagama RH, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, Planinarskim savezom i drugim pravnim i fizičkim osobama u području kulture, fizičke kulture i sporta, kao i turizma.
HGSS usko surađuje i s javnim ustanovama i nadležnim tijelima za zaštitu prirode u području zaštite i očuvanja planinske prirode i zaštite okoliša. Područja rada Gorske službe spašavanja često su i urbane sredine i druga područja i uključuju akcije na visokim objektima, tunelima u prometnim nesrećama i na moru te kod niza ekstremnih sportova a često na terenu i podučava građane.
Osim spašavanja i pružanje prve pomoći unesrećenima na nepristupačnim područjima, veliku pažnju HGSS posvećuje edukaciji i prevenciji.
