“Dvojno iskazivanje cijena omogućit će potrošačima da lakše uoče trgovce i ostala poduzeća koja neopravdano povećaju cijene pri konverziji u novu valutu. Taj se mehanizam pokazao vrlo učinkovitim u državama članicama koje su već uvele euro”, kažu u HNB-u.
“Programsko rješenje za dvojno iskazivanje cijena uveli smo još u februaru, kad se još nije znalo koji će biti fiksirani tečaj. Na početku smo uzimali srednji tečaj, a sad koristimo fiksirani, koji se navodi u prijedlogu zakona koji će ići na glasanje u Hrvatski sabor. Taj fiksirani tečaj iznosi 7,53450 kuna za jedan euro”, objašnjava za Večernji list Dejan Vibović, čija je tvrtka Code-iT klijentima među prvima omogućila da na računima imaju cijene izražene i u kunama i u eurima.
Ideju su odmah prihvatili brojni kafići, pekarnice i trgovine pa ih danas ima već oko 400 diljem Hrvatske s takvim računima. No, gostima se još ne naplaćuje u eurima.
“Zašto smo s time išli prije roka? Htjeli smo im pomoći da počnu polako razmišljati o zaokruživanjima. To je prvenstveni cilj. Neće netko, na primjer, prodavati kavu za 2,62 ili 1,82 eura, nego će zaokruživati. Ako je kava 10 kuna, to bi bilo 1,32 eura, no vjerujem da nitko neće kavu prodavati po toj cijeni, već je pitanje hoće li je zaokružiti na 1,40 ili 1,30. Išli smo korak naprijed i omogućili klijentima da se polako pripremaju i da ne moraju to raditi zadnjih nekoliko dana prije nego što to postane obvezno”, ističe Vibović.
A obveza dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna. Rok je, naime, najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća EU-a kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura pa, ako Vijeće EU-a donese odluku o usvajanju eura za Hrvatsku u srpnju, 30 dana od objave proteći će u kolovozu, a prvi ponedjeljak u mjesecu koji slijedi pada 5. septembra.
Dvojno iskazivanje je, tumače u HNB-u, ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.
