Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula u petak je upozorio evropskog povjerenika za poljoprivredu na ponovne italijanske pokušaje sabotiranja zaštite izvornosti hrvatskog desertnog vina prošeka koje, kako objašnjava, nema nikakve poveznice sa italijanskim pjenušcem proseccom.
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u EU ropskom parlamnetu u i zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, u pismu povjereniku Januszu Wojciechowskom objasnio je razlike između dva vina te izrazio očekivanje da će Europska komisija (EK) zaštititi hrvatski autohtoni proizvod od “sabotiranja” od strane italijanske vinarske industrije.
“Prošek je tradicionalno hrvatsko desertno vino koje se od prosušenih bobica grožđa naših tradicionalnih sorti bogdanuše, maraštine i vugave proizvodi u središnjoj i južnoj Dalmaciji i nema nikakve poveznice u okusu, vrstama grožđa ni tehnologiji proizvodnje s talijanskim proseccom, koji se industrijski puni CO2 plinom kako bi se postigla pjenušavost”, objašnjava u pismu hrvatski europarlamentarac.
Picula ističe da nema riječi o ikakvoj sličnosti vina, osim tek sličnosti u nazivu proizvoda.
Takođe podsjeća kako su hrvatski vinari do sada doista pokazali dobru volju i spremnost na kompromis dodavanjem pridjeva “Dalmatinski” kako bi se učinila dodatna razlika između naziva ionako različitih vina.
U pismu Wojciechowskom istaknuo je kako je riječ o još jednom nasrtaju snažne talijanske vinarske industrije da osujeti napore Hrvatske da s punim pravom, kao članica EU-a, zaštiti jedan svoj autohtoni, tradicionalni proizvod.
“Nažalost, ponovno svjedočimo negativnim interpretacijama koje dolaze od etabliranih i puno većih italijanskih proizvođača koji se protive objavi hrvatskog zahtjeva za zaštitu u Službenom glasniku EU-a”, stoji u pismu.
Njihovi komentari, nastavio je, o sličnosti naziva hrvatskog Prošeka i talijanskog pjenušca Prosecca i navodnom imitiranju jednostavno nisu temeljeni u činjenicama.
“Upravo suprotno, optužbe za imitiranje su prilično uvredljive prema našoj tradiciji i našim vinarima”, rekao je Picula.
“Prosecco je pjenušavo vino, dok je Prošek slatko vino i ne dijele nijednu sortu grožđa. Prosecco se proizvodi u velikim, industrijskim količinama, dok se Prošek proizvodi u malim količinama u hrvatskoj regiji Dalmaciji. Nemaju ništa zajednički u načinu proizvodnje, cjenovnom rangu ni kategorizaciji”, tumači Picula u obraćanju Komisiji.
Od ovog sastava Komisije, poručio je, očekuje da omogući zaštitu Prošeka.
“Europska zaštita tradicionalnog vinarstva kao dijela naše kulturne baštine i najboljih poljoprivrednih praksi je od presudne važnosti, posebno za manje države članice u ovim izazovnim vremenima”, istaknuo je Picula.
Picula je još u avgustu 2013. od Komisije zatražio pojašnjenje situacije oko prošeka te istaknuo postojanje brojnih povijesnih i tehnoloških argumenata kako hrvatski prošek i italijanski prosecco nisu istovjetni proizvodi, odnosno da se radi o autohtonim hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat viševjekovne tradicije, a zemljopisno porijeklo neupitno.
