Iako je najavljen skori završetak auto-puta kroz Hrvatsku do Dubrovnika, nije jasno šta će biti s njegovim uklapanjem u međunarodni Jadransko-jonski koridor. A ni susjedne zemlje izgleda nisu bile uključene u planiranje
Vijest o nastavku izgradnje auto-puta iz smjera Splita prema Dubrovniku u Hrvatskoj je početkom ove godine izazvala veliko javno odobravanje, ali i otvorila neka pitanja na koja odgovor nije ponuđen. Naime, istaknuto je da će Hrvatska uglavnom samostalno finansirati tu saobraćajnicu, kao i da ona predstavlja dio međunarodnog auto-putnog Jadransko-jonskog koridora. Drugim riječima, trebalo bi da se nadovezuje na onu koja će dalje da se gradi kroz Crnu Goru prema Albaniji i još dalje prema Grčkoj. Ipak, relativnu zbunjenost može da izazove to što se godinama najavljivalo kako će dionica u smjeru Dubrovnika da se u stvari gradi kroz Bosnu i Hercegovinu, tik uz njenu jugoistočnu granicu sa Hrvatskom.
Da li je Hrvatska jednostrano odlučila o gradnji na svojoj teritoriji? Da li je Bosna i Hercegovina zainteresovana za tu infrastrukturu? A ako će onda ta saobraćajnica da bude dio Jadransko-jonskog koridora, gdje je onda mjesto Pelješkom mostu i pristupnim putevima za njega na istoimenom poluoostrvu?
Gdje Brisel vidi Bosnu i Hercegovinu?
Sve su to saobraćajnice dvotračnog profila, a ne četvorotračnog, kao što je slučaj s auto-putevima. Takođe, nije sasvim jasno gdje se planira spoj sa Crnom Gorom na kraju te dionice koridora kroz Hrvatsku, ako se zna da crnogorske vlasti nisu namjeravale da grade auto-put tako blizu moru, nego znatno sjevernije, s druge strane masiva planine Orjen, iznad Herceg Novog, gdje se Crna Gora zapravo graniči s Bosnom i Hercegovinom.
Naš sagovornik iz Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH želi da ostane anoniman jer njegova vlada još uvijek ne iskazuje zvanični stav o koracima preduzetim s hrvatske strane. „Mi svakako ostajemo prisutni s konekcijom Neum 1 i 2 na budućem Jadransko-jonskom koridoru“, rekao nam je, „kao i s koridorom 5c, čija se trasa spušta kroz BiH od sjevera na Ploča. Evropska unija, međutim, novom verzijom Uredbe Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta o smjernicama EU za razvoj transevropske saobraćajne mreže zacrtala je Jadransko-jonski koridor uz more.“
„Ne znamo kako bi u tom slučaju izgledao nastavak koridora prema Crnoj Gori, ali bićemo spremni da sarađujemo u skladu s tim kako se projekat dalje bude usmjeravao – i to na tragu svega onog što smo i ranije imali u vidu. Naravno, i Hrvatska i Evropska unija imaju pravo da odlučuju o izgradnji na svojoj teritoriji, a mi ćemo se izjasniti ako se ispostavi da tu postoji zajednički interes. Pritom je Hrvatska u prednosti kao članica Unije, a ni sredstva iz fondova EU za te svrhe ne mogu se koristiti ako se ne radi o trasi ucrtanoj u navedenoj uredbi. Pošto uredba sad izgleda kao što izgleda, na nama je da čekamo konačni oblik koridora, priželjkujući eventualni kompromis“, kaže taj zvaničnik iz Sarajeva.
Teški razgovori Zagreba i Sarajeva
„Jasno, smatramo da bi trasa kroz BiH bila znatno jeftinija, ali već sam rekao da nam je jasno da Hhrvatska ima prednost“, dodaje on i navodi da nije nikakva posebna tajna to da je u kontaktima i drugim aktivnostima oko planiranja izgradnje saobraćajnice između dvije susjedne zemlje često bilo otpora s hrvatske strane. Dobar primjer bili su mostovi preko reke Save, s čijom se izgradnjom godinama otezalo. A tu je i već spomenuti Pelješki most. Podsjećamo: njega je EU platila, tj. najveći dio njegove cijene, prvenstveno zato što Hrvatska nije uspijevala da se dogovori s Bosnom i Hercegovinom oko izgradnje i pograničnog režima u Neumu i Pločama.
Ali to da Pelješki most sigurno neće biti dio auto-puta, već samo saobraćajnica paralelna s auto-putem, mišljenje je Marka Ševrovića, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Zagrebu. „Prema onom što sam shvatio iz medija, sada će se graditi dionica od mosta prema Dubrovniku, a naknadno ćemo vidjeti kako će izgledati njen spoj u smjeru Ploča. Riječ je o faznoj izgradnji i pitanje je kako će izgledati konačni oblik koridora. Tom dijelu Hrvatske u svakom slučaju nedostaje alternativa Jadranskoj magistrali, a za tu trasu je dobro što ne ide predaleko od mora, kako bi što više koristila lokalnom stanovništvu“, kaže za DW taj stručnjak za drumski saobraćaj.
„Dubrovniku nisu potrebni novi automobili“
„Ne moramo da razmišljamo kao da Dubrovniku nedostaje neka količina turista koji bi tamo došli automobilom, naprotiv. Ali auto-put je potreban domaćima. Pritom je u Hrvatskoj generalno problem to što su saobraćajne petlje rijetke, pa bi i za taj dio auto-puta bilo bolje da je projektovano bar njih pet, umjesto tri. Znate, nama je prosjek jedna petlja na gotovo 20 kilometara auto-puta, a u Njemačkoj je to četiri-pet kilometara“, ukazuje Ševrović. Njegovo je mišljenje da dalja sudbina Jadransko-jonskog koridora očigledno ostaje neizvjesna: s jedne strane, to ima veze s procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, a s druge je bitan i aktuelni razvoj poveznice srednje Evrope s njenim jugoistokom, preko Bugarske i Rumunije.
Tomislav Josip Mlinarić, nekadašnji dekan zagrebačkog Fakulteta saobraćajnih nauka, ukazuje da pritom ne treba zanemariti važnost paralelnog projektovanja željezničkog koridora uz onaj putni, Jadransko-jonski. „Sve je to političko pitanje i u vezi je sa statusom Crne Gore koji spominjete. A otuda potiče i neizvjesnost, bar za sada. Bolje bi izgledalo i dogovaranje s BiH, kad bi ta zemlja bila bliže članstvu. Ipak, vjerujem da će s njenim približavanjem tako i biti, nadam se uskoro. Jadransko-jonski koridor ipak još nije konačno definisan“, kaže Mlinarić.
Po svemu sudeći, ova priča daleko je od gotove – iako Hrvatska svejedno ide ka dovršetku izgradnje auto-puteva na svoj teritoriji.
