Samo u tri sektora, turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu, u ovom su trenutku u potrazi za više od 110.000 radnika.
U turizmu planiraju zaposliti 60.000 sezonskih radnika pa će 35.000 stranih radnika u 2023., premašiti broj domaćih sezonaca koje je sve teže pronaći. Nedostatak radnika već se vidi i na smanjivanju opsega nekih usluga u brojnim djelatnostima pa su, primjerice, veliki trgovački lanci u manjim kvartovskim trgovinama skratili rad na samo jednu smjenu. Potraga za deficitarnim zanimanjima, kao što su mesari u trgovini, postala je stalna. Nedostaje i konobara, kuhara, građevinskih radnika, medicinskih sestara, liječnika, učitelja, IT stručnjaka, vozača kamiona…
Prema podacima DZS-a o kretanju aktivnog stanovništva RH (temeljeni na Anketi o radnoj snazi) u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba zabilježio je rast od 1,5% (+26 tisuća osoba) u odnosu na isto razdoblje 2021. dosegnuvši time gotovo 1,72 milijuna, dok je broj nezaposlenih povećan za 9 tisuća osoba odnosno 7,8% te je iznosio 124 tisuće.
Aktivno stanovništvo je u promatranom razdoblju činilo više od 1,84 milijuna osoba (+1,9% ili +35 tisuća na godišnjoj razini).
Na tromjesečnoj razini, uz skroman rast broja nezaposlenih za tisuću osoba ili 0,8%, ostvaren je i rast broja zaposlenih osoba (+0,5% ili 9 tisuća). Aktivno stanovništvo poraslo je za 10 tisuća osoba odnosno 0,5% u odnosu na razdoblje srpanj-rujan 2022.
Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u posljednjem tromjesečju 2022. iznosio 1,665 milijuna čime je zabilježen pad na tromjesečnoj (11 tis. ili -0,7%), ali i na godišnjoj razini (35 tis. ili -2,1%). Prema izvješću, radno sposobno stanovništvo (15+) činilo je 3,5 mil. osoba te je ostalo gotovo nepromijenjeno na tromjesečnoj i godišnjoj razini (+0,03% odnosno +0,1%). Ova kategorija nalazi se blizu povijesno niskih razina.
Spomenuta kretanja rezultirala su u promatranom tromjesečju stopom aktivnosti (15-89) od 53% u odnosu na 52,7% koliko je iznosila u tromjesečju ranije. Stopa zaposlenosti (15-89) iznosila je tek 49,4%. Uz pad na godišnjoj razini od 0,4 postotnih bodova, u četvrtom tromjesečju stopa nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 74 godine iznosila je 6,8% (+0,1pb u odnosu na prethodno tromjesečje). Stoga je u 2022., prosječna anketna (ILO) stopa nezaposlenosti (od 15 do 74 godine) iznosila 7% (-0,7pb u odnosu na 2021.). Prosječni broj zaposlenih zabilježio je rast od 1,7% u odnosu na 2021. godinu.
Razlika stope nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,7% prosječna u četvrtom tromjesečju) i stope anketne nezaposlenosti (ILO) rezultat je većeg prosječnog broja nezaposlenih osoba (+9 tisuća) prema Anketi o radnoj snazi od podataka HZZ-a. Naime, dio anketiranih nezaposlenih osoba (njih 38 tisuća ili 30,9%) nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. S druge strane, od ukupno 115 tisuća registriranih nezaposlenih pri HZZ-u, njih 29 tisuća ili 25,5% nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti.
