11 C
Kotor

Slušaj online radio

‘I da besplatno punudite smještaj gostiju nema’

Ulcinj – Velika plaža

Turistima koji budu dolazili u Crnu Goru na granici očitavaće se bar-kod telefona koji ce biti praćen putem aplikacije. Oni koji nemaju telefon na granici ce popuniti formular sa detaljima kretanja i mjesta boravka.

U slučaju da tokom odmora dobiju simptome COVID-19, troškove izolacije, karantina ili bolničkog liječenja će snositi država.

To su neke od odredbi Akcionog plana koje je objavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) u slučaju pojave infekcije korona virusom kod turista koji borave u Crnoj Gori.

Njime se propisuje obaveza vlasnicima turističkog smještaja da odrede osobu za kontakt sa domom zdravlja. U slučaju pojave infekcije kod njihovih gostiju, oni sa težom kliničkom slikom smještaće se u najbližu bolnicu.

Šta ukoliko se pojave simptomi

Ukoliko turista ima blaže simptome, obavezna je samoizolacija koju takođe obezbjeđuje hotel ili vlasnik objekta kod koga boravi. Za samoizolaciju gostiju vlasnik mora obezbijediti zaseban dio objekta koji će biti pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom sve dok gost nenapusti teritoriju Crne Gore.

Troškove liječenja, samoizolacije i karantina za sve turiste snosiće država, osim u slučaju nepoštovanja mjera samoizolacije, kada se ta osoba upućuje u karantin pod komercijalnim uslovima.

Ko može u Crnu Goru?

Inače, postoje dvije liste uslova za ulazak stranih državljana u Crnu Goru.

Bez ikakvih ograničenja u zemlju mogu ući građani država sa “zelene liste” koja, među ostalima, uključuje zemlje Evropske Unije i Veliku Britaniju.

Na “žutoj listi” su trenutno Albanija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Kosovo, Izrael i Singapur, i njihovi državljani mogu ući u Crnu Goru uz negativan rezultat PCR, ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata.

Građani koji ulaze u Crnu Goru iz Srbije biće upućivani isključivo u karantin zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Srbiji, odlučilo je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), nakon sjednice 6. jula.

Koliko je trenutno turista u Crnoj Gori?

Za sada je stranih turista na crnogorskom primorju tek u naznakama.

Waikiki Tivat – foto waikikibeach

“Džaba jeftinije cijene ljetovanja – i da se besplatno ponudi smještaj, gostiju nema jer je korona virus zatvorio granice, a pandemija natjerala mnoge u regionu i Evropi da odustanu od odmora”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vebija Abazović iz Ulcinja.

“Prošli smo zemljotres 1979., bilo je zlog vremena zbog ratova u okruženju i konflikata u Crnoj Gori, ali ovakvu situaciju nikad nismo imali”, priča Abazović, koji ne pamti da je Ulicinj u julu ikada bio bez turističke vreve kao što je to ove godine.

U tom najjužnijem gradu crnogorskog primorja, Albanci i građani Kosova su najbrojniji gosti, ali zbog pogoršane epidemiološke situacije od sredine juna oni mogu preći granicu jedino uz negativan rezultat PCR test na COVID-19 urađen u prethodnih 48 sati.

“Od tada je Ulcinj potpuno prazan, nešto što ljeti nikada nismo doživjeli. To što smo snizili cijene nije pomoglo, jednostavno turista nema”, rezigniran je Abazović, navodeći kao primjer cijenu svog turističkog smještaja kod Male plaže, u centru grada, koji košta oko deset eura dnevno.

“Lani je ta cijena u ovo doba bila 35 eura”, upoređuje Abazović.

Cijene padaju

I za cijene vanpansionske ponude kaže da su prilagođene krizi, pa navodi da se na ulcinjskom šetalištu može naručiti pizza od četiri eura, brancin košta sedam, a dio zakupaca plaža nudi plažni mobilijar besplatno.

“Jeftino je kao nikad, nema gužve i možete se lijepo odmoriti”, traži Abazović, kako kaže, nešto dobro u vanredno lošoj sezoni.

Većina hotela na crnogorskom primorju prilagodili su cijene novonastaloj situaciji pokušavajući da na taj način privuku goste, pa je u nekim hotelima na budvanskoj rivijeri sa tri i četiri zvjezdice, polupasion ispod trideset eura.

“Prije dva mjeseca smo se nadali da ćemo u julu i avgustu sa nižim cijenama moći popuniti makar polovinu kapaciteta, ali u ovom momentu je jasno da zbog svih okolnosti ni na to ne možemo računati”, kaže za RSE Jovana Mićunović iz hotela Adria u centru Budve, u kojem su cijene snižene do 60 posto, u očekivanju da će to ublažiti neminovan minus poslovanja u okolnostima pandemije i animirati domaće goste.

Šta kažu domaći turisti?

A domaći gosti prema podacima Nacionalne turističke organizacije, prosječno tokom boravka na moru potroše oko 310 eura po osobi, skoro polovina ih odmara sa partnerom, a trećina sa porodicom.

Plaža Almara

Među njima je četvoročlana porodica iz Nikšića koja ljetuje u Budvi i kažu da su cijene privatnog smještaja od 15 do 25 eura po osobi, a da im za dan ljetovanja treba najmanje oko 70 eura, uključujući hranu i boravak na plaži. Cijene su, dodaju, iste kao prošle godine, osim plažni mobilijar koji plaćaju jeftinije, pet eura dnevno.

Ove godine nije bilo ni povećanja cijena koje po pravilu “skoče” uoči sezone.

“Uglavnom su cijene ostale iste u kafićima i restoranima, a u supermarketima čak ima i poskupljenja za neke namirnice”, kaže Marko uz opasku da su mještani naviknuti na poskupljenja pred sezonu.

Kada je riječ o cjenovnoj politici, snižavanje je poslednja mjera kojoj pribjegava prodavac bilo kojeg proizvoda, pa i turističkog, jer cijene kasnije treba povećati da bi se vratile “na normalu”.

A poskupljenje je, bez obzira na razloge, uvijek nepopularno, smatra menadžerka u turizmu Jovana Mićunović koja očekuje da će pandemija diktirati cijene duže od jednog ljeta.

“Sigurno će trebati par godina da se cijene vrate na pređašnji nivo. Jer, ako se do naredne sezone i prebrodi pandemija, finansijska situacija će svuda u svijetu biti mnogo lošija i ljudi će vjerovatno manje putovati i sledeće godine”, kaže Mićunović.

Početkom juna, u vrijeme kada je u Crnoj Gori bio proglašen kraj epidemije, iz Ministarstva finansija je saopšteno da očekuju da će prihodi od turizma ove godine biti prepolovljeni u odnosu na lani i da će iznositi oko 650 miliona eura.

No nakon što je sredinom juna infekcija importovana epidemiološka situacija u Crnoj Gori se pogoršala i broj oboljelih od COVID-19 u stalnom je porastu. Slično je i u regionu odakle u najvećoj mjeri dolaze turisti.

/J.V./

Najčitanije