Inspekcija sigurnosti plovidbe je postupajući po ovalašćenjima koja joj daju nedavno izmijenjeni i dopunjeni Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, konačno je stavula tačku kna dugogodišnje sporenje mještana Obale Đuraševića u Krtolima kod Tivta i pojedinih brodara koji su na mjesnom pristaništu mulo Bazdanj na Lukačevini, ranije godinama dugotrajno stacionirali i vezivali svoja plovila.
To je najčešće bio slučaj sa hidrograđevinskom kompanijom „Briv Construction“ iz Kotora koja je prije desetak dana pokušala da na mulu Bazdanj iz svoj trajekta „Vasilije“ istovari jedan veliki bager gusjeničar, ali je to sprijelila blokada od strane mještana Krtola i njihova 24-časovna dežurstva koja su trajala danima. Inspektor sigurnosri plovidbe iz Kotora Željko Lompar tada je naložio zapovjendiku trajekta „Vasilije“ da se taj brod udalji iz akvarirui/juma mula Bazdanj, ali je postupak inspekcijskog nadzora na licu mjesta prekinut nakon što su ga, prema navodima Lompara, nekolicina mještana verbalno napala i prijetila mu, zbog čega ih je on prijavio policiji. U međuvremenu, prošle je nedjelje inspekcijski nadzor nastavljen u prostorijama preduzeća „Morsko Doobro“ u Budvi koje je upravljač državnom svojinom – mjesnim pristaništem mulo Bazdanj na Lukačevini.
„Tom prilikom konstatovano je da je Morsko Dobro kao upravljač ovim pristaništem, prekršilo odredbe dva člana Zakona o sigurnsoti pomorske plovidbe jer nije obezbjioedilo da se mjesno pristanište koristi na siguran i zakonom propisani način. Stoga im je izdato riješenje kojim je Morsko Dobro obavezano da u roku od 60 dana na mulu Bazdanj postavi informacionu tablu sa jasno navedenim maksimalnim dimenzijama plovila koja mogu ovdje pristati i zadržati se najduže do 15 minuta radi operacije iskrcaja i ukrcaja putnika ili tereta, onako kako to i zakon i Nautilčki plan za ovo područje predviđaju za pristaništa.“- kazao je „Vijestima“ Lompar dodajući da po tome, na mulu Bazdanj ne može pristati plovilo duže od 12 mjetara i sa gazom većim od 2 metra.
Dodao je da je Morsko Dobro dobilo i rok od sedam dana da sa operativne površine mula Bazdanj ukloni tamo već duše vrijeme prisune veće kamene gromade. Lompar je kazao da je MorskoDobro kao institucija koja u ime države upravlja obalom i lokalnom pomorskom infrastrukturom kakva su mjesna mula i pristanipta, dužno da na njima sprovodi red, a da će Inspekcija sigurnosti plovidbe reagovati u svakom slučaju kada joj Morsko Dobro kao upravljač, prijavi kršenje tog reda koje ima uticaj na sigurnost na moru.
Sa druge strane, iz Morsko Dobra navode da su oni dugi niz godina pokušavali da spriječe nered na mulu Bazdanj i dugotajno privezivanje većih plovila na toj lokaciji, ali da u tome nisu imali dobru saradnju sa Inspekcijom sigurnosti plovidbe koja se proglašavala nenadležnom.
„U jednom periodu se Inspekcija sigurnosti plovidbe proglašavala nenadležnom pa nije reagovala. Kad je riješeno pitanje nadležnosti trebalo je da se utvrdi status mula Bazdanj jer bez toga inspekcija još uvijek, navodno, nije mogla reagovati. Kad se naruše tradicija i običajno pravo, samo državni organi (inspekcije), mogu uspostaviti red. Dakle, za ovakve slučajeve trebalo bi imati do tančina preciziranu regulativu. Naši aktuelni propisi, koji definišu status objekata obalne infrastrukture, se odnose samo na luke dok su izostavljene ponte i mandraći – mala pristaništa i privezišta a u katastarskoj evidenciji za parcelu na kojoj je mulo/ pristanište Bazdanj upisanna je namjena „Šuma 3. klase“. U takvim okolnostima a s ciljem zaštite javnog interesa i urednog korišćenja morskog dobra, JP Morsko dobro je pokrenulo inicijativu da se u Programu privremenih objekata, Bazdanj i druge frekventnije ponte, definišu kao pristaništa, bez mogućnosti njihovog korišćenja za duže vezivanje plovila.”- saopštili su iz Morskog Dobra napominjući da nakon 2018. do kada je mulo Bazdanj bilo u zakupu Komunalnog preduzeća Tivat, nisu ponovno oglašavali davanje te lokacije u zakup zbog imovinsko-pravnih i problema u katastru koji su se pojavili na parceli na kojoj je mulo i izgrađeno.
“Sadašnjim stavom inspektora sigurnosti plovidbe da se Bazdanj tretira kao pristanište i to za plovila manje dužine od njegovog čeonog dijela, definitivno se utvrđuje željeni režim korišćenja ovog objekta. Kao preduzeće koje ima operativnu a ne upravnu funkciju, aktivno radimo na zaštiti, sanaciji i uređenju ponti i mandraća. Svo vrijeme ukazujemo na potrebu unapređenja regulatornog okvira a kroz učešće u pripremama propisa uspjeli smo afirmisati stavove po kojima su kod nas definisani pojmovi „komunalnog veza“, „gradske luke“ i sl. Zato smatramo da smo uradili i više od formalnih obaveza i uvjeravamo sve da nema bojazni da će ovo Javno Preduzeće odustati od rada u javnom interesu i uspostavljanja reda u korišćenju morskog dobra.”- porućili su iz Morskog Dobra.
Ovakvim razvojem situacije konačno mogu da budu zadovoljni mještani Obale Đuraševića koji se već godinama zalažu za uklanjanje digotrajno vezanih hdrograđevinskih i drugih plovila sa mula Bazdanj i njegovo privođenje osnovnoj namjeni – mjesnog pristaništa za manja ribarska i turistička plovila. Mještani su do sada tim povodom preko svog advokata pokretali i više inicijativa za postupanje inspekcijskih organa, a prijavljivali su nadležne u Morskom Dobro, Ministarstvu pomorstva I saobraćaja i kompaniji “Briv Construction” smatrajući da namjerno i zbog navodnih koruptivnih radnji, oni ne žele da sprovredu u djelo zakon i propise.
