Iako su zvanični odnosi Podgorice i Moskve posljednjih godina značajno zahladili, broj Rusa koji žive u Crnoj Gori nije se smanjio, a prema podacima Opštine Budva trenutno jedna od najvećih ruskih investicija u nekretnine na Budvanskoj rivijeri vrijedi oko 250 miliona eura.
Prema aprilskom Gallupovom istraživanju, broj radno sposobnih Rusa koji bi se rado preselili u inostranstvo se utrostručio i dosegao najveći procenat posljednje decenije. Istraživanje pokazuje da bi se svaki peti građanin Rusije odselio kada bi mogao, a među najpoželjnijim destinacijama su Njemačka, druge zemlje Evropske unije (EU), Sjedinjene Države i Kanada.
Onih koji su odlučili da se nastane u Crnoj Gori je, prema podacima crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o prijavljenim ruskim državljanima, oko 4.500, kao i prošle godine. MUP je, prema najnovijim podacima, odobrio 3.873 dozvole za privremeni i 671 za stalni boravak vlasnika ruskih pasoša.
Kada je riječ o ulaganjima, prema informacijama Centralne banke Crne Gore, Rusija je u 2018. godini bila na trećem mjestu po ukupnom iznosu investicija u Crnoj Gori. Najviše su ulagali Azerbejdžan i Mađarska sa svega oko milion eura manje od Turske, koja je uložila oko 51 miliona. Prema podacima Centralne banke, strani investitori su prošle godine uložili u nekretnine više od 182 miliona eura.
Da će i dalje značajan udio na tom tržištu generirati Rusi, nagovještava najava do sada najveće ruske investicije na Budvanskoj rivijeri – oko 250 miliona eura koštaće izgradnja turističko-stambenog kompleksa na Smokvici, u blizini Sv. Stefana.
Prema podacima Opštine Budva, samo za kupovinu zemlje uz more ruski ulagači su proteklih godina platili oko 25 miliona eura, a prema informaciji koju je Radiju Slobodna Evropa (RSE) takođe potvrdila Opština, među investitorima, koji će graditi cijeli novi grad na Smokvici, je i jedan od čelnika najveće ruske kompanije Gasprom.
Zvanična statistika o broju nekretnina u vlasništvu ruskih državljana u Crnoj Gori ne postoji, ali prema procjenama agenata za nekretnine koje RSE često kontaktira kada istražuje o ovoj i sličnim temama, procjenjuje se da ih je nekoliko hiljada samo na području Budvanske rivijere.
Duž Crnogorskog primorja su u njihovom vlasništvu neke od najljepših lokacija, poput one na Platamunima kod Jaza (područje Opštine Kotor), gdje je strogo zabranjen prilaz stambeno-turističkom kompleksu u vlasništvu firme koja se povezuje sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom. Procjene na osnovu izgleda, kvadrature i lokacije, koje su više puta objavljene u medijima i bez demantija, govore da je u desetak vila, opasanih visokim zidom, uloženo oko 50 miliona eura.
Nikitina prodavnica čaja
No, osim onih koji su pokupovali milionske nekretnine i izgradili velelijepne vile, u Crnoj Gori ima i Rusa koji su došli u potrazi za poslom ili, jednostavno, u potrazi za boljim životom. Jednog mladog Moskovljanina tako su do Budve doveli putevi čaja.
U zemlji u kojoj je kafa ritual većine i gdje se čaj najčešće pije samo kao lijek, Nikita Harčenko je odlučio da živi od prodaje bilja za napitak star oko četiri hiljade godina.
RSE: Vi ste Rus koji je došao u Crnu Goru i donio kinesku tradiciju – primjer globalizacije koja nas danas oblikuje. Da li globalizacija ima više dobrih ili loših strana?
Harčenko: U prvom trenutku se nameće odgovor da je globalizacija dobra stvar: manje granica, više mogućnosti i opcija. Omogućava da možemo probati sve ono što se nudi u svijetu i to je dobro. Ali, postoje i druge posljedice globalizacije i zato je to komplikovana tema koja daje mnogo razloga za debatu, a u nekom momentu ta priča neminovno postaje i priča o politici.
RSE: Koliko, iz Vaše perspektive, ovdašnji građani govore o politici u Crnoj Gori?
Harčenko: Mislim da ne previše, mislim da je to izbalansirano. Jer, nekako taj sistem funkcioniše i on funkcioniše dobro, makar kako to vidim. Mene politika uopšte ne zanima, a možda je to za mene i jednostavnije jer kao stranac ne mogu da glasam na izborima. I onda me ne boli glava što da izaberem. Što god ovdje izabrali, za mene je u redu. Dok sam bio u Rusiji, bilo je drugačije, jer tamo sam imao dileme koga izabrati, što radi jedan, što drugi, koji je bolji i ostalo. Ovdje imam privilegiju da ne moram da mislim o politici.
Za razliku od mnogih, koje je politika biznis profita dovela iz Rusije u Crnu Goru, Nikita pripada generaciji mladih koji se lako upuštaju u rizik novog i nerijetko imaju drugačiji odnos prema tome što je životni uspjeh. Zato se, kaže, i preselio iz Moskve u Budvu prije desetak godina, kada je ima svega 23 godine.
“Nekome odgovara život u velikom gradu, jer ima mnogo više mogućnosti. Moskva je grad za one koji imaju veliki biznis i zarađuju puno novca, ili ako ste zainteresovani za događaje visoke kulture, i sve ostale mogućnosti koje vam nudi megapolis. Ali, meni je u Moskvi svega bilo previše. I previše ljudi, i previše gužvi, i prevelike razdaljine. Naravno, kako nisam bio oženjen i imao djecu, bio sam potpuno slobodan; pa zašto svaki mladi čovjek koji je slobodan to ne bi iskoristio da doživi nešto novo”, konstatuje Nikita i dodaje da to iskustvo u Crnoj Gori za njega pozitivno zahvaljujući ljudima koje sreće.
Ipak, Nikita se uglavnom druži sa svojim sunarodnicima. “Djevojke su ovdje, čini mi se, dosta ozbiljne, uvijek imam problem kako uspostaviti kontakt, pa su mi sve djevojke do sada bile Ruskinje.”
Možda zbog mladosti, ili zbog znanja crnogorskog jezika (što nije tako čest slučaj u ruskoj zajednici Budve), Nikita je komunikativniji od većine svojih sunarodnika. Kaže da ga je život u Crnoj Gori naučio da ne treba generalizovati stvari i da su životni izbori individualni.
“U Moskvi bih vjerovatno zaradio više para, ali sam otišao zato što mi je trebalo još nešto. Ljudi, sunce i dobar osjećaj koji ovdje imam”, priča on.
A Nikitina prodavnica čaja može biti zanimljiva i njegovim sunarodnicima koji dolaze kao turisti. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 340.000 gostiju iz Rusije koji su ostvarili najveći broj noćenja, oko 25 posto ukupnog broja – podaci su Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. I pored političkih trzavica na relaciji Moskva-Podgorica, te brojke su konstanta iz sezone u sezonu.
/J.V./
