Analiza i ishod arbitražnog postupka, koji je pokrenuo konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited protiv Crne Gore, pokazaće je bilo zakulisnih radnji i mogu li se pripisati tadašnjoj vlasti, saopštio je premijer Milojko Spajić.
On je kazao da je Kabinetu premijera 22. februara dostavljen zahtjev za pokretanje arbitraže za projekat Montrose u Boki Kotorskoj, sada projekat Ritz Carlton Montenegro, čiji potpisnici su crnogorska Vlada i konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.
„Naime, zahtjev za pokretanje postupka arbitraže dostavljen je zbog potencijalnog kršenja odredbi iz ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić“, rekao je Spajić tokom Premijerskog sata u Skupštini, odgovodu na pitanje poslanika Demokratskog fronta, Dejana Đurovića.
Spajić je naveo da je Lukšić, koji je potpisnik ugovora, u periodu nakon što je on stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020.
„Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. godine, odnosno 13 godina nije izgrađena, niti povezana javna infrastruktura, je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija“, saopštio je Spajić.
Prema njegovim riječima, takav imidž moramo odmah mijenjati, a ambicioznim planovima o izgradnji infrastrukture, već smo poslali jasnu poruku kredibilnim investitorima, o novoj eri u razvoju Crne Gore.
„U tom kontekstu ova Vlada ima obavezu da jača kapacitete organa državne uprave, koji su prvi u liniji pozvanih za stvaranje uslove za rast investicija. Moramo uraditi sve da ispunimo potpisano, ali i mnogo više od toga, kako bi zadržali postojeće i privukli nove, ozbiljne investitore. Crna Gora je zaista zemlja velikih mogućnosti, a mi radimo na tome da kroz ogroman rad u jačanju vladavine prava stvorimo pravnu sigurnost, kako bi investitori uložili kapital u našu državu“, naveo je Spajić.
On je rekao da će Vlada obavijestiti nadležne istražne organe, ukoliko u postupku bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima.
„U ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da suprotna strana traži i izgubljenu dobit, koju će vještak finansijske struke utvrđivati u naknadnom postupku“, rekao je Spajić.
Tužilac je u obrazloženju, između ostalog, naveo da nije ispoštovana obaveza tuženog, odnosno države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, kao i da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet, koja je bila oročena na šest mjeseci od usvajanja u Skupštini.
Spajić je podsjetio da je tužilac naveo da je ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu podnošenja zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, s obzirom na to da su tuženi i opština bili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju.
„Shodno tome, tužilac je pokrenuo postupak arbitraže, s obzirom na to da cijeni da ima pravo na povraćaj ulaganja, naknadu štete i gubitaka. Važno je istaći da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu“, naveo je Spajić.
Spajić je na pitanje da li je bilo propusta države u ovom slučaju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, odgovorio da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku. Njihov zadatak bi bio da izrade pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja, odnosno nečinjenja, obje ugovorne strane, što je osnov za dalje određivanje u tom postupku.
