Očekivano, posljednji predsezonski jun u Istri prošao je lošije nego što je to bilo lani.
Dobar dio smještajnih kapaciteta ostao je prazan, što znači da se nakon dobrih turističkih godina nakon pandemije Istra, kao najturističkija regija u Hrvatskoj, vraća u stare tijekove.
Oni znače ponovno suočavanje s lipanjskom rupom, odnosno razdobljem manje popunjenosti kapaciteta između školskih praznika za Duhove te ljetnih praznika. A to je ove godine rezultiralo minusom od 12 posto u noćenjima u lipnju, kada je ostvareno 4,1 milijun noćenja te padom od 4 posto u dolascima – ostvareno je 757 hiljada dolazaka. Podaci su to Hrvatske turističke zajednice.
Bilo je vidljivo i na ulicama istarskih turističkih središta, posebno tjedan dana nakon Duhova, kako je turista značajno manje. Turistički znalci objasnili su kao i uvijek, da je to bilo očekivano, jer su Duhovi ove godine padali ranije, druge će kasnije, pa će lipanj biti bolji. A to znači da Istra i dalje većinski ovisi o obiteljima s djecom te njemačkom emitivnom tržištu.
A gosti iz Njemačke očekivano su u lipnju ostali kod kuće – em su praznici bili prije, em je kod njih Europsko nogometno prvenstvo, em su se otvorile neke nove destinacije gdje prije zbog korone ili drugih čimbenika nisu letjeli, em im je Hrvatska postala skupa.
– Ništa bitno nije se promijenilo u istarskom turizmu, jer se nije ni moglo promijeniti. Kad je riječ o lipnju, ne mislim da se dogodila neka katastrofa. Nepovoljan raspored školskih raspusta napravio je svoje, kao i normalizacija tržišta. U godinama prije 2023., imali smo situacije koje su nam išle na ruku, no o njima nitko nije glasno govorio. Mislili smo da smo super te kako gosti dolaze zato što smo super. Mi jesmo super, ali ne u toj mjeri. Svijet se otvorio jer nema migrantskih kriza, pandemija je stala, ljudi nemaju ograničenja putovanja. Počeli su konzumirati putovanja koja su odgađali sve to vrijeme. Tursku muči inflacija gdje vrijedi turizam više, a i mi smo značajno poskupjeli. Postali smo u izvanpansionskoj ponudi skuplji od Italije i Španjolske. A gosti idu tamo gdje dobiju više za svoj novac, kaže Jutarnjem listu istarski turistički stručnjak Jasmin Šabić.
Evidentno je bilo, posebno u unutrašnjosti Istre, da su mnoge kuće za odmor koje su se godinama prije odlično punile, bile prazne. Tako je, primjerice, na području Turističke zajednice središnje Istre, koja obuhvaća Pazinštinu, bilo čak 32 posto manje noćenja nego lani u istom razdoblju – 45.915 noćenja, dok je dolazaka bilo samo jedan posto manje – 7282.
– Ove godine primijetili smo da je buking kuća za odmor nešto kasnije nego inače, ali i kako gosti skraćuju svoj boravak. Prije pandemije taj je boravak iznosio 10,5 dana, a ove godine je to 8,4 dana. Razlog tome je inflacija i povećanje troškova života na emitivnim tržištima. Za nas to znači da moramo pronaći 20 posto više novih gostiju za te kuće. Ove su godine cijene kuća ostale kao i lani, a lani su se one u odnosu na godinu prije povećale 10-ak posto. No, cijene nisu problem. Imamo sve veći broj kuća za odmor te je pitanje kakve su kvalitete, a da ne govorimo o tome da se malo radi na razvoju sadržaja i promociji destinacije, zbog čega gosti i dolaze u Istru, kaže nam Igor Macan iz turističke agencije Istria Lux iz Svetvinčenta, koji ove godine u svojem portfelju imaju 220 kuća za odmor iz Istre.
Taj se broj u odnosu na lani povećao 50 posto. Očekuje da će skoro puna popunjenost smještaja biti od 20. srpnja do kraja kolovoza, kada počnu ljetni praznici u južnim njemačkim saveznim pokrajinama. Većinom kuće pune Nijemci i ostali autogosti u radijusu od 1000 kilometara od Istre – Austrijanci, Poljaci, Belgijci, Nizozemci, Mađari, Švicarci, Danci.
