Prilikom seizmičkih istraživanja nafte, prema svim dosadašnjim naučnim saznanjima, najveća opasnost prijeti velikim morskim sisarima i kornjačama, u prvom redu Kuvijerovom kljunastom kitu i velikim ulješurama, a zatim i ostalim vrstama delfina čije je prisustvo zabilježeno u dubokim vodama južnog Jadrana. Razlog je taj što su ove životinje visoko senzitivne na podvodnu buku.
Na pitanje oko samog procesa seizmičikh istraživanja,direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović kazao je da bilo koja intrevencija na morskom dnu i u morskom podmorju ima određeni uticaj na živi svijet, te da je to slučaj i sa ovom vrstom istraživanja, prenosi FOS.
“Upravo zbog toga se i rade Studije procjene uticaja na životnu sredinu i propisju mjere ublažavanja koje je investitor dužan da primjenjuje kako bi se sve preuzete radnje odvijale na način da se uticaj na životnu sredinu minimizira“, pojašnjava Đurović i dodaje da Institut za biologiju mora, kao jedina naučna institucija koja se bavi proučavanjem i zaštitiom Jadranskog mora u Crnoj Gori, od samog početka objave da će se sprovoditi ovaj vid istraživanja u našim vodama, „pomno prati i uključuje se u onoj mjeri koja je od njih tražena i u mjeri za koju smatraju da imaju nadležnosti, a odnosi se prije svega na dostavljanje podataka, mišljenja i smjernica kako i na koji način je potrebno da se urade ova istraživanja”.
Trenutna situacija na Jadranskom moru što se tiče naftnih platformi i uopšte naftne industrije jeste da je na sjevernom Jadranu aktivno oko 60-tak platformi koje pripadaju Italiji i Hrvatskoj i da se velika većina njih vidi sa obale naročito na italijanskoj strani.
„Uprkos tome koliko vidimo svake godine ima sve više turista i na jednoj i na drugoj obali Jadrana. Istina je da obije zemlje imaju i veliku obalu te je samim tim moguće naći određeni balans između razvoja obije privredne grane“, navodi Đurović.
Ipak, mišljenja je da, ukoliko bi se započelo sa eksploatacijom, bilo bi dobro da buduća platforma ili više njih budu na dovoljnoj udaljenosti od kopna kako ne bi kvarile vizuelni ugođaj sa obale koji trenutno Crna Gora ima. Prema informacijama koje Institut posjeduje planirano je da one i budu van vizuelnog domašaja sa obale.
Ono što je najvažnije u cijelom ovom projektu, prema riječima Đurovića, jeste da se obezbijede maksimalno moguće mjere zaštite životne sredine i rizici smanje na najmanju mjeru.
“Siguran sam da nijedan subjekat u ovom projektu, počevši od donosioca odluka do koncesionara nema alternative kad je u pitanju odgovoran odnos prema morskom ekosistemu, a na nama je da zajednički radimo i svi doprinesemo da svaki korak u ovom projektu bude urađen po najboljim svjetskim standardima”, zaključuje naš sagovornik.
Podsjećamo, načelnik Odjeljenja za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti Žarko Lukšić kazao je da se glavni istraživački brod “Polar empres” trenutno nalazi na Malti, a da se njegovo uplovljavanje u zonu istraživanja očekuje 14. novembra.
Peticija o moratorijumu na istraživanje nafte
