Ministarstvo odbrane Crne Gore smatra da je škoski brod nekadašnje Jugoslovenske Ratne Mornmrice, a danas Mornarice VCG, jedrenjak “Jadran” legalno u Crnoj Gori, ali se ne izjašnjava precizno o tome da li će možda taj vrijedni stari jedrenjak biti ustupljen Hrvatskjoj.
Vlada u Zagrebu već godinama vdi aktivnosti na kako kažu, “povratu otetog hrvatskog broda “Jadran” u domovinu”, a sa zvaničnih adresa iz Hrvatske u više navrata su stizali pozivi da se stari jedrenjak vrati u Split gdje je “Jadran” većinu vremena tokom bivše SFRJ, imao bazu u skloplu tamošnje Vojno-pomorske akademije JRM.
Aktivnosti Hrvatske i njenih zvaničnika povremeno i na dnevno-operativnom nivou, komplikuju stvari za crnogorsko Ministarstbo odbrane koje sada upravlja “Jadranom” pa su tako nedavno prerdxstavnici Turske gdje je već maltene dogovoreno da se obavi predstojeći veliki remont jedrenjaka, iskazali rezervu i oklijevanje da Podgorici pošalju konačnu ponudu za ovaj posao, baš zbog toga što su svjesni zalaganja zvanične Republke Hrvatske da “Jadran” predstavi kao sporno pitanje u odnosima sa Crnom Gorom.
“Jadran” je inače, prije izbijanja ratnih sukoba u bivšoj SFRJ i prije međunarodnog priznanja nezavisnosti Hrvatske, 1991. došao iz Splita na ranije polanirani tzv. veliki remont u nekadašnje vojno brodogradilište Arsenal u Tivtu gdje je brod od tada i ostao. U međuvremenu, “Jadran” je služio u Ratnoj mornarici Vijske Jugoslavije i kasnije u Mornarici Vojske Srbije i Crne Gore, te naposlijetku, od 2006. u Mornarici VCG.
Kao i sve druge vojne efektive nekadašnje velike Jugoslavije koji su se zatekli na njenoj teritoriji, Crna Gora ga je preuzela kada se potpisivala Utavna povelja nekadašnje Državne zajednice SCG, a od kada je “Jadran” i zvanično postao “crnogorski brod”
“Crna Gora je postala vlasnik vojne imovine bivše SFRJ, na osnovu Ustavne povelje Državne zajednice SCG, kojom je precizirano da “imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Takođe, Aneksom A pomenutog Sporazuma, između ostalog, definisano je da se sva sporna pitanja pokretne i nepokretne imovine (osim vojne) rješavaju na Mješovitom komitetu za sukcesiju pokretne i nepokretne imovine, čije formiranje je predviđeno Sporazumom. Istim Aneksom precizirano je „pokretna materijalna Državna imovina SFRJ koja predstavlja dio vojne imovine te države, biće predmet posebnih aranžmana koji treba da se dogovore između zainteresovanih država sukcesora”- kazali su nam iz crnogorskom Ministarstvbu odbrane.
U resoru koji vidi ministarka Olivera Injac posebno naglašavaju da Crna Gora „nije „otela ili ukrala” bilo koji dio vojne imovine, kao što smo imali priliku često čuti, već je zakonski postala vlasnik dijela vojne imovine bivše SFRJ, na osnovu Ustavne povelje Državne zajednice SCG.“
Poveljom je precizirano da „imovina SRJ na teritoriji država članica, imovina je država članica po teritorijalnom principu”. Takođe, Ustavnom poveljom SCG je definisano da „u slučaju istupanja države Crne Gore iz državne zajednice Srbija i Crna Gora, međunarodni dokumenti koji se odnose na Saveznu Republiku Jugoslaviju, posebno Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odnosili bi se i u cjelosti važili za državu Srbiju, kao sledbenika.“
„Država članica koja iskoristi pravo istupanja ne nasleđuje pravo na međunarodno-pravni subjektivitet, a sva sporna pitanja posebno se regulišu između države-sledbenika i osamostaljene države.”- stoji u Ustavnoj povelji. Indirektno, to znači da bi Hrvatska svoje zahtjeve u vezi šb „Jadran“ trebala prvo da razriješi sa Srbijom jer je ona nasljednik pravnog subjektiviteta nekadašnje zajedničke države Srbije i Crne Gore u međunarodnim organizacijama.
Iz Ministarstva odbrane nisu precizno odgovorili na pitanje „Vijesti“ da li taj organ namjerava da školski brod „Jadran“ ustupi Hrvatskoj i kako komentarišu tačku 51. Izvještaja Komitetu za spoljne poslove Evropskog parlamenta, specijalnog njegovog izvjestioca za Crnu Goru, Tonina Picule, a koja je u međuvremenu postala i sastavni dio nedavno usvojene rezolucije EP o Crnoj Gori. U toj tački, Picula koji je nekadašnji hrvatski ministar inostranih poslova, pozvao je crnogorske vlasti „da upotpunosti poštuju odredbe o sukcesiji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, posebice u pogledu vojne imovine”. Takav stav je na kraju ušao i u konačnu verziju posljednje rezolucije Evropskog parlamenta o stanju u Crnoj Gori.
U Ministarstvu odbrane međutim, napominju da Crna Gora nije potpisnik Sporazuma o pitanjima sukcesije SFJR, ali da i pored toga, “ona dosljedno primjenjuje sve ono što je usaglašeno na osnovu Sporazuma i otvorena je za razgovore o bilo kom pitanju imovine SFRJ.”
“Vlada CG se zalaže za stabilne odnose sa svim susjedima i posebnu pažnju će posvetiti rješavanju svih pitanja sa Hrvatskom u periodu koji slijedi, veoma vodeći računa da se stvore svi neophodni uslovi za ispunjavanje najvažnijeg spoljnopolitičkog cilja, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Prilikom nedavne posjete Crnoj Gori hrvatskog ministra vanjskih poslova gospodina Gordana Grlića Radmana, potvrđene su najbolje namjere da se sva pitanja između dviju država, riješe u duhu dobrosusjedskih odnosa.”- poručili su iz MO.
Inače, aktuelni hrvatski premijer Andrej Plenković je 2014.godine kao tadašnji poslanik u Evropskom parlamentu, potegao pitanje sukcesije vojne imovine SFRJ i statusa jedrenjaka “Jadran”, u kontekstu pridruživanja Crne Gore EU, a što nagovještava da bi zbog vrijednog starog broda koji je u Njemačkoj 1933 godine izgradila i finansirala tadašnja Kraljevina Jugoslavija a ne pojedinačno ni Hrvatska ni Crna Gora, ni Srbija, Hrvatska koja taj jedrenjak doživljava kao isključivo hrvatsku imovinu, možda mogla i blokirati dalji put Crne Gore ka EU.
