Posade i djelatnici “Jadrolinijine” bijele flote svakodnevno su na prvoj liniji obrane u epidemiji koronavirusa na hrvatskoj obali i otocima, kojima u otežanim uvjetima donose život. U nekoliko navrata njihovi su brodovi došli u fokus nacije. Obje plovidbe su, srećom, završile bez loših epiloga, čemu treba zahvaliti i odličnu organizaciju riskantnih linija s Italijom. Može se kazati da su prvi put plovili po uputama epidemiologa!
Cjelokupna javnost je najprije pratila sada već čuveni povratak “Marka Pola”, zadnjeg broda koji je prije zatvaranje granica uplovio u splitsku luku koja ga je dočekala u “stanju uzbune” 11. marta, a potom je 5. aprila prema talijanskoj obali isplovio i katamaran “Jelena”, vraćajući u posljednjoj prilici naše građane u domovinu.
Na “Marku Polu” tih je dana zapovjednik bio Sandro Rundić (46) iz Rijeke. Njegov zadatak bio je naizgled jednostavan – vratiti se iz Ancone doma, ali u okolnostima koje su upravo zadesile ovaj dio Europe, to je postala vrlo složena misija.
Posada u izolaciji
– Pratili smo atmosferu u Hrvatskoj, taj je brod dočekan kao neko čudo, ali ono što se nije znalo jest da smo mi bili pripremljeni za putovanje prema svim propisima epidemiologa. To je značilo da je šezdesetak članova posade opskrbljeno maskama, rukavicama, zaštitom za obuću i dezinficijensima. Svima koji su se namjeravali ukrcati izmjerena je temperatura i dezinficirane ruke i cipele. Večera na brodu služila se iz self-servicea, a konobari su bili odijeljeni staklenim pregradama tako da je kontakt bio smanjen na minimum – objašnjava zapovjednik Rundić, podsjećajući na to da je upravo u toj noći dok je “Marko Polo” plovio Jadranom donesena odluka o zatvaranju državnih granica.
– Kad su svi izišli s broda uslijedila je kompletna dezinfekcija svih prostora i predmeta, bilo je tu puno posla, znate kakav je veliki brod s puno prostorija i salona… Posada je tada ostala u izolaciji na brodu u splitskoj luci, svaki dan smo mjerili temperaturu i obavještavali epidemiologe o stanju. Navikli smo biti na brodu pa nam izolacija nije teško pala, premda je bilo čudno cijelo vrijeme provoditi na vezu gledajući Split. Ipak, takva situacija je najsličnija kao i usred turističke sezone, tada ni ne stignemo otići s broda na kopno, stalno smo u pogonu. Ali našli smo načina za kratiti vrijeme: održavali smo brod, razgovarali, gledali filmove, igrali društvene igre… Sve ono što, danas vidimo, rade i svi naši građani i dobar dio svijeta – navodi.
Repatrijacija
Nekoliko dana nakon što je istekao rok izolacije za posadu “Marka Pola”, u “Jadroliniji” su pripremali novu operaciju: stručno se to kaže repatrijacija, odnosno povratak kućama hrvatskih građana koji su “zapeli” u Italiji kad je zaraza koronavirusa u toj zemlji već dosegla epske razmjere. Na poziv hrvatske Vlade i u organizaciji Veleposlanstva RH u Rimu, valjalo je što brže ove ljude vratiti kući. Odlučeno je da tu zadaću preuzmu šestorica članova posade katamarana “Jelena” na čelu sa zapovjednikom Ninom Matićem (30) iz Crikvenice, koji je u “Jadroliniji” dvadeset godina.
– Iz Šibenika smo isplovili u 8.45 po popriličnoj buri, a to napominjem jer katamaran, iako brz, snažan i izvanrednih maritimnih sposobnosti, ipak dobro valja kad ima vjetra. Kod Proverse je pao vjetar i krenuli smo ravno na Anconu. Negdje po sredini Jadrana, kad smo već vidjeli platforme, digao se duži val i mrtvo more. Ipak, u Anconu smo stigli oko podne i po, za nešto manje od četiri sata, a plovili smo brzinom između 28 i 36 čvorova – opisuje zapovjednik.
U Anconi ih je dočekao prizor kakav se već danima može vidjeti po svim europskim gradovima:
– Nigdje nikog, činilo mi se da sam u nekom drugom, potpuno pustom gradu, čak se ni ptice nisu čule. Mrtva tišina. Nakon što su putnici izišli, dezinficirali smo mali krmeni salom, a putnike su dočekali policajci, carinici i epidemiolozi. Stigao je i hrvatski veleposlanik u Italiji Jasen Mesić, koji je na nevjerojatan način uspio sve te naše ljude prikupiti po cijeloj Italiji i dovesti ih do Ancone. Obavio je zaista lavovski posao. Pokazao se kao vrhunski čovjek, prskao je putnicima ruke i unosio im prtljagu kako bi imali što manje kontakta s posadom. Nikad takav pristup jednog visokog dužnosnika neću zaboraviti, doista me oduševio – veli kapetan Matić.
Pad prometa
Predsjednik “Jadrolinijine” uprave David Sopta, koji je “Jelenu” dočekao u Gaženici, ističe da su kapaciteti tvrtke stavljeni na raspolaganje Vladi i Nacionalnom stožeru Civilne zaštite.
– Logično je bilo da “Jadrolinija” kao nacionalni brodar bude uključena u organizaciju prijevoza naših državljana iz Italije prema domovini. Potrudili smo se i uložili znatna materijalna sredstva kako bismo osigurali zaštitu od zaraze koronavirusom i našim pomorcima i putnicima. Brodovi su u nekoliko navrata dezinficirani, tako da smo poštovali najviše standarde zaštite. Na brodu u ovim situacijama mora vladati posebni režim, vjerojatno nije svima ugodan, ali jedan od ciljeva je što je moguće više ograničiti kontakt putnika i posade. Tako preporučujemo putnicima na kraćim linijama da ostanu u vozilima, a pješake raspoređujemo na primjerenu udaljenost u salonima i nakon toga dezinficiramo prostore dva puta dnevno. Posadama koje trenutačno ne plove zbog raspreme, pričuve ili remonta brodova također je osigurana zaštitna oprema. Češće se čiste i provjetravaju brodski prostori u kojima borave putnici i posada, na vidljivim mjestima postavljeni su plakati o prevenciji zaraze. Putnici su upućeni da karte kupuju online ili preko mobilne aplikacije, a ako ne mogu koristiti te mogućnosti, onda se preporučuje upotreba beskontaktne kartice. Privremeni red plovidbe prilagođen je potrebama službi neophodnima za funkcioniranje života na otocima i samih otočana. K tome, uvijek smo spremni za izvanredne plovidbe na poziv hitnih ili interventnih službi – navodi predsjednik Sopta.
Smatra da će izvanredno stanje koje je zadesilo ne samo Hrvatsku nego čitav svijet, utjecati na turističku sezonu u Hrvatskoj, a “Jadrolinijino” poslovanje u velikoj je mjeri oslonjeno na taj gospodarski aspekt.
– Jasno je da će doći do pada prometa, u kontaktu smo s resornim ministarstvom, smanjit ćemo troškove na minimum a plaće ćemo nastojati ne dirati. Nadamo se da ćemo barem u drugom dijelu sezone moći normalno prometovati, što za nas znači disati punim plućima – kaže David Sopta.
