Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić smatra da nova crnogorska Vlada, za koju je kazao da je prva demokratska, posebnu pažnju treba da obrati na crnogorske pomorce i njihov status.
Budući da je sada već izvjesno da u njoj neće biti ministarstva koje bi se isključivo bavilo pomorstvom, a da je Crna Gora država sa najvećim brojem pomoraca po glavi stanovnika u svijetu (ukupno oko 6.000), kao i da godinama traje poziv da se njihov status mora kvalitetnije rješavati, Jokić je rekao da se Vlada za to može iskupiti tako što bi preko direktorata radila na unapređenju statusa pomoraca i ispunjavanja međunarodnih uslova koje propisuju međunarodne konvencije, prenosi Radio Kotor.
Poznato je da pomorci pune i lokalne i državni budžet, unose stotine miliona eura svježeg novca iz inostranstva u našu ekonomiju i daju impuls privredi.
– Zamjeram mandataru da nije predvidio tu vrstu ministarstva, a uzimajući u vidu da smo zemlja sa najvećim brojem pomoraca u svijetu. Sa svoje pozicije ću u razgovorima sa predstavnicima nove Vlade poraditi da se posebna pažnja obrati na pomorce i njihov status – kazao je Jokić.
U osvrtu na protekle izbore, kazao je da su građani “onim političkim subjektima koji su u prošlom mandatnom periodu činili vlast, a nakon toga nelegalno smijenjeni, dali takvu podršku da sa nekadašnjih 14 odbornika, danas ta grupa partija ima 18, što znači da je prepoznato ono što je rađeno i da su građani posebno kada se ima u vidu izlaznost na ovim izborima dali gotovo plebiscitarnu podršku novoj upravi“.
Na lokalnim izborima, održanim 30. avgusta, DPS je osvojio 12 mandata, Demokrate devet, koalicija “Za budućnost Kotora” sedam, Građanski (GP) pokret URA, Socijalisti Crne Gore, SDP, Socijaldemokrate i Liberalna partija po jedan mandat.Na lokalne izbore je od ukupno 18.400 Kotorana sa pravom glasa, izašlo 14.018 ili 78,18 odsto.Novu vlast u Kotoru čine Demokrate, koalicija Za budućnost Kotora i GP Ura.
– Naravno to nam daje jednu posebnu odgovornost da opravdamo takvo povjerenje. Kada je riječ o finasijskom stanju, kada se radio budžet na 31. decembar 2019. prenesena su sredstva u visini 5,3 miliona eura, a 8. jula 2019. godine, na dan kada sam smjenjivan na računu je ostavljeno operativnih preko 5,4 miliona eura. Na dan kada sam izabran 30. oktobra 2020. na računu je bilo operativnih 350.000 eura. Za lokalnu samoupravu to je novac kojim se zaista ne može mnogo uraditi, a kamoli podmiriti tekući troškovi – kazao je Jokić.
Jedna od značajnijih obaveza do 16. novembra bila je isplaćivanja rate od 400.000 eura Jugopetrolu, dok druga rata od 800.000 eura pristiže do 31. januara. Tu su i dvije rate prema kreditu KFW banke od po 135.000 eura .
Jokić navodi i značajna tekuća davanja za Vodovod i Komunalno, potraživanja od strane dobavljača iz Direkcije, koja će do kraja godine iznositi više stotina hiljada eura (izumeđu 400 i 500 hiljada eura), mjesečne obaveze opštine za plate, transfere ustranovama, dok priliv novca nije u mjeri kojom bi se sve lako servisiralo.
– Situacija nije nimalo laka. Veoma je kompleksna i teško će se izaći iz ovoga. Kako cijeli svijet tako je i Kotor pogođen pandemijom. Smanjile su se privredne aktivnosti i mogućnost naplate onoga što su opštinske prinadležnosti, pa se nema od koga naplatiti, a obaveze čekaju pa čekaju. Pokušavamo da u ratama plaćamo kako Opština ne bi doživjela neku vrstu blokade i time bilo ugroženo njeno funkcionisanje. Ipak, nadam se da ćemo udruženi uspjeti da prevaziđemo ovu krizu – kazao je Jokić.
Postoje, nastavlja dalje, i potencijalni dugovi iz sudskih sporova koji se mjere stotinama hiljada eura.
– Bilo je zato neodgovorno, u okolnostima koje su od marta mjeseca i ako ste ih bili svjesni, da se u jednom dijelu moglo ipak daleko odgovornije upravljati javnim finansijama, da ne dođemo u poziciju od 350.000 eura na dan primopredaje – kazao je Jokić.
Luka Kotor
Povodom rada AD Luka Kotor, kompanije u kojoj je Opština većinski akcionar, opterećenog takođe pandemijom COVID-19 kazao je da okolnosti u kojima nijedan kruzer odavno nije uplovio, dovoljno govori sama za sebe.
Jokić je saopštio i da bi radovi na zatvorenom bazenu ubrzo trebalo da budu završeni, ali nije želio i da licitira sa tačnim datumom, jer nisu u nadležnosti lokalne uprave.
Za sportsku salu je rekao da se i tu čeka Vlada čiji izbor slijedi 2. decembra.
– Inače , pozvaćemo prvu demokratsku Vladu da održi i tematsku sjednicu za pitanja Boke. Da tačno definišemo zajedničke probleme i investicije i što možemo odmah da uradimo. Kroz novo Ministarstvo za kapitalne investicije da dođemo i do konačnog odgovora o završetku sale koja se zida kao „Skadar na Bojani“ – kazao je Jokić.
Obaveza nove Vlade -bez privilegovanih u biznisu
On je rekao i da će obaveza nove Vlade i skupštinske većine biti da se stvore zakonski i svaki drugi uslovi kako ne bi bilo privilegovanih u poslovanju.
– Recimo sin g. Đukanovića je imao tu privilegiju da njegova preduzeća uspijevaju da dobijaju na ozbiljnim tenderima u Crnoj Gori, i za minihidroelektrane i za rudnike, a da sestrić funkcioniše tako da može da ne plaća poreze. To je ram u kojem nismo svi bili jednaki nego smo imali „jednakije“ i manje jednake – kazao je Jokić.
Potrebno je, navodi on, da se Vlada izglasa, da premijer i ministar finansija sagledaju stanje koje nas je zateklo i da se zatim uđe u to kako se može restrukturirati dug.
– Da li će se ići i u kakav aranžman sa MMF-om. Imao sam razgovor sa dijelom ljudi koji će voditi finansijski sektor u Crnoj Gori i predočio stanje stvari u lokalnim samoupravama. Dali smo predloge na koji način bi centralna vlast opštinama mogla da omogući veću autonomiju, finansijsku, ekonomsku i svaku drugu, kako se ne bi pretvorili u „englesku kraljicu“ bez ikakvih nadležnosti – kazao je Jokić.
