Ljevičar hrvatskih korijena Gabriel Borić novi je predsjednik Čilea. U drugom je krugu uvjerljivo pobijedio kandidata krajnje desnice Josea Antonija Kasta. Tridesetpetogodišnji Boric najmlađi je čileanski predsjednik do sada, a njegovi su preci podrijetlom s otoka Ugljana. U kampanji je najavio brojne reforme, među ostalim proširenje socijalnih prava.
U euforičnom pobjedničkom govoru pred vatrenim pristašama, novi predsjednik obećava u klasno podijeljenoj zemlji veća socijalna i radnička prava.
– Proširit ćemo socijalna prava uz fiskalnu odgovornost i brigu o makroekonomiji, što će nam omogućiti da poboljšamo mirovine i zdravstvenu zaštitu, rekao je Gabriel Borić, izabrani predsjednik Čilea.
Kao kandidat udružene ljevice, Boric je osvojio 10 posto više glasova od protukandidata, ultradesničara Josea Antonija Kasta, simpatizera vojne diktature Augusta Pinocheta koju je obilježila tortura i koja je utrla put golemoj ekonomskoj nejednakosti.
– Najprije želim čestitati Gabrielu Boricu. On zaslužuje naše poštovanje jer je ostvario uvjerljivu pobjedu, istaknuo je Jose Antonio Kast, predsjednički kandidat.
Nakon odlaska s otoka Ugljana, preci novog predsjednika Čilea nastanili su se u Punta Arenasu, najjužnijem čileanskom gradu, gdje je Boric rođen. Iz grada na kraju svijeta, kako ga zovu, uspeo se do trona. U međuvremenu predvodio je studentske prosvjede protiv skupog i siromašnima nedostupnog visokog obrazovanja i bio zastupnik u čileanskom parlamentu. Njegovi pristaše slave na ulicama Santiaga, ali i diljem Čilea.
– Vrlo sam uzbuđena jer ovo je postignuće naroda. Mnogo je godina trajalo zlostavljanje i potrebna nam je drukčija politika, rekla jePatricia Garrido, pristaša Gabriela Borica.
Boric je najavio da će se suprotstaviti rudarskim projektima koji uništavaju prirodni okoliš, ali prije svega govorio je o demokraciji i većoj ravnopravnosti.
– Naše je nepokolebljivo opredjeljenje poštovanje ljudskih prava uvijek i svugdje, da nikad više nemamo predsjednika koji objavljuje rat svom narodu, naglašava Boric.
Boric se zauzima za veće poreze bogatima jer 1 posto najbogatijih Čileanaca posjeduje četvrtinu nacionalnog bogatstva. Time želi uprihoditi više novca za zdravstvo, školstvo i mirovinski sustav koji je u cijelosti u privatnom vlasništvu.
