Brojni kupači su ovih dana u Kotorskom zalivu mali neprijatan susret u vodi sa meduzom tamnobraon boje, izlazeći iz mora sa blagim žarenjem po koži, ali bez većih komplikacija. Uz malo sirćeta koje se nanese na zahvaćeno mjesto, sve brzo prođe. Više primjeraka takvih meduza u akvatorijumu Stoliva, Prčanja, ljudi su uhvatili i izbaciji na obalu, gdje su se one sasušile i ostavile tragove u obliku tamnih krugova.
Neki su se obratili Institutu za biologiju mora, čiji su im stručnjaci objasnili da je u pitanju jedna od najprepoznatljivijih meduza Mediterana – “kompas meduza”, lat. 𝑪𝒉𝒓𝒚𝒔𝒂𝒐𝒓𝒂 𝒉𝒚𝒔𝒐𝒔𝒄𝒆𝒍𝒍𝒂, uz komentar na svojoj fejsbuk stranici: “Lijepa, ali oprez!”
“Iako djeluje elegantno u moru, ova vrsta može izazvati neugodne reakcije na koži zbog žarnih ćelija na svojim dugim tentakulama. Ima zvonastu glavu prečnika najčešće 10–15 cm, ali može narasti i do 30 cm! Prepoznatljiva je po radijalnim tamnim prugama po kojima je i dobila ime kompas meduza. Tijelo joj krase dugačke lovke koje koristi za prihvatanje hrane, dok se na obodu zvona, na dugim bjelkastim tentakulama, nalaze žarne ćelije koje u kontaktu s kožom mogu izazvati crvenilo, bol i iritaciju”, odgovaraju iz IBM.
Objašnjavaju da je kompas meduza kod nas prvi put registrovana 2006. godine, a od 2013. bilježe je svake godine, najčešće od aprila do početka juna. Ove godine se pojavila nešto kasnije, vjerovatno zbog tople jeseni, blage zime i povećane količine padavina, koje su uticale na njen životni ciklus.
Ova vrsta ima dvije faze životnog ciklusa: fazu polipa (pričvršćenog za podlogu) i fazu meduze (slobodno plivajuće). Kompas meduza je vrlo tolerantna na temperaturu (4–28 °C), ali salinitet igra ključnu ulogu u njenom razmnožavanju. Zato vremenske prilike, količina padavina, kao i promjene u morskim strujama i temperaturi, utiču na to kada i koliko će ih biti. Obično se ćešće primjećuje u uvalama kao posljedica talasa i morskih struja.
U slučaju da dođete u kontakt sa ovom meduzom, iz IBM preporučuju da mjesto zahvaćeno žarnim ćelijama ne ispirete slatkom, nego slanom vodom, da to mjesto ne dirate rukama zatim da pažljivo uklonite ostatke tentakula pomoću kartice ili drugog predmeta.
Preporučuju da kožu isperete rastvorom sirćeta (4–6%) ili sodom bikarbonom u morskoj vodi, te da stavite hladnu oblogu (led u tkanini, nikako direktan kontakt sa slatkom vodom).
Po potrebi nanijeti antihistaminske kreme. U slučaju jače reakcije – obratiti se zdravstvenoj ustanovi ili apoteci.
Pozivajući kupače, turiste i mještane da daju svoj doprinos za praćenje morskih ekosistema, apeluju da svaki susret s ovom ili sličnim meduzama prijave Institutu za biologiju mora.
/M.D.P./
