6.3 C
Kotor

Slušaj online radio

Konstruktivni predlozi građana za Park prirode „Vrmac“ – rezultati ankete Boka News-a

Vrmac – Photo: Boka News

Aktuelna tema koja se tiče proglašenja prirodnog rezervata poluostrva „Vrmac“ za Park prirode, izazvala je interesovanje kod naših čitalaca koji su u velikom broju učestvovali u anketi. Postalo je malo jasnije što je izazvalo njihovo nezadovoljstvo, a za novonastale probleme, ponudili su korisne predloge i rješenja.

Na pitanje da li smatraju da „Vrmac“ treba proglasiti Parkom prirode, 65% čitalaca je odgovorilo potvrdno, dok je 35% bilo protiv.

Stav da područje Park prirode treba da obuhvati vrh i nenaseljeni dio ima 38% anketiranih građana, čitavo brdo 27%, područje koje ne obuhvata građevinsko zemljište 20%, a da Park treba da bude samo na državnoj imovini, njih 15%.

Na pitanje koje je, po vašem mišljenju, optimalno rješenje da se „Vrmac“ proglasi parkom prirode i da građani budu zadovoljni, čitaoci predlažu:

  • Ne dirati privatnu imovinu – granica Parka da ide uglavnom do puta koji kreće od Trojice do kasarne i da ista ima neku namjenu
  • Ograničiti se na uži region, zaobići privatna imanja koja imaju status građevinskog zemljišta
  • Jedno preduzeće da gazduje, sve da se stavi u funkciju nadogradnje turističke ponude i dobrobiti svih žitelja mjesta oko Vrmaca! Koristiti iskustva Nacionalnih parkova i iz susjednih država!
  • Dozvoliti da se na području gdje građani imaju svoje kuće, kontrolisano gradi i dograđuje. Na vrhu, izletničkom dijelu brda, napraviti dva restorana sa vidikovcima-Tivat/Kotor, trim i biciklisticke staze, sportske terene, uvesti električna vozila, omogućiti građanima kvalitetno korišćenje Vrmca kao što postoji u civilizovanim zemljama.
  • Optimalno rješenje je da: Park prirode ne obuhvati zone koje su važećim planskim dokumentima predviđene za izgradnju, da se u III zoni zaštite ubuduće mogu proširivati naselja, shodno prostornim planovima, kako je i navedeno u Odluci – da se omogući bavljene tradicionalnim poljoprivrednim djelatnostima, da se studijom i odlukom jasno definišu dozvoljene i zabranjene aktivnosti, kao i ostala ograničenja za vlasnike parcela, da se imenuje upravljač parka prirode i da postoje čuvari parka. Prije svega, tamo ima spomenika i kulturnih dobara zapuštenih i punih smeća koje ostavljaju nesavjesni posjetitelji, treba odrediti precizne granice, tako da svi mogu da uživaju i vlasnici zemljišta, i lovci, i turisti. Nije teško postaviti stvari tako da niko nikome ne smeta, a da se u potpunosti valorizuju ideje Parka prirode. Ali, definitivno, treba odrediti nekoga ko će čitav prostor da održava na pravi način, samo proglašenje bez daljnjeg gazdovanja, ne vrijedi ništa. Isto je napravljeno sa Solilima koja su toliko zarasla u niskko rastinje da te ptice danas nemaju gdje da slete… tj. stanište je smanjeno jer se ne održava.
  • Starosjedioci i njihovi nasljednici mogu graditi na svojim imanjima objekte stanovanja i poslovnih turističkih apartmana, restorana, suvenirnica, vinarija, farme stoke, itd. ogrančenih gabarita i arhitekture da se ne remeti pejzaž i kulturno nasljeđe. Novo JP treba da zaposli mještane iz tog prostora kao čuvare i dobre poznavaoce prilika. STOP mogućoj gradnji i betonizaciji! ZAŠTITITI fortifikacione objekte od daljnje devastacije. Rasčistiti, obnoviti i markirati sve stare pješačke staze i valorizovati ih kroz turističku ponudu. Lovce strogo kontrolisati. Dakle, SAČUVATI ovo što sada imamo za BUDUĆE generacije koje će biti mudrije od nas i koje će imati interes da čuvaju prirodu.

Ovo su samo neki od predloga učesnika ankete.

Vrmac foto Boka News

Što se tiče gazdovanja Parkom prirode „Vrmac“, 60% građana smatra da treba zajedno da gazduju Komunalna preduzeća Kotor i Tivat, a njih 40% smatra da treba formirati novo javno preduzeće, dok je nekoliko učesnika ankete predložilo da treba formirati preduzeće po modelu privatno-javnog partnerstva.

Podsjećamo zašto su građani izrazili nezadovoljstvo?

Vrmac je brdo, ali istovremeno i poluostrvo u srcu Boke koje Kotorski zaliv dijeli od Tivatskog  i uskoro bi trebalo da bude proglašen Parkom prirode. Studijom i odlukom o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da se završi proces koji traje već nekoliko godina, da se Vrmac zaštiti i postane prirodno dobro.

Kotorani i Tivćani, najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnim raspravama veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Kotor i Tivat da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjediocima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i sprječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoje nasljeđe.

Po njihovom mišljenju, preširoko i nekritički su određene granice zaštićenog područja, posebno za najprostraniju zonu III koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Oni smatraju da granice treba preispitati i da u njima ima nelogičnosti. Građani su istakli da u Nacrtu nisu precizirane granice područja parka prirode, takođe su izrazili zabrinutost da se vlasnicima imanja na tom području neće dozvoliti gradnja, a prema njihovim riječima uslijediće i brojna druga ograničenja. Porez na zemlju će im biti skuplji, a imanja će zadržati samo poljoprivrednu namjenu. Prema ocjeni mještana, nejasan je metod kojim su uspostavljene granice područja parka prirode, a postavljeno je i pitanje kako u područje nije ušla šuma, a jeste građevinsko zemljište.

Vrmac – mikophotography

Tri zone zaštite Parka prirode Vrmac

Sekretarka za uređenje prostora Opštine Tivat, Milica Manojlović kazala je medijima da je resornom sekretarijatu, osim primjedbi, pristigao i znatan broj konstruktivnih predloga što i jeste bio cilj, kako bi se došlo do prihvatljivog i kvalitetnog dokumenta.

„Najveći broj odnosi se na granice zona zaštiteU određenim segmentima je neophodno redefinisati te granice, stav je lokalnih samouprava Tivta i Kotora. One zalaze u zone naselja i u nekim mjestima nije najjasnije po kom kriterijumu su definisane. Zbog toga će iz Sekretarijata za uređenje prostora uputiti sugestiju obrađivaču da se ovom problemu pristupi sa posebnom pažnjom“- istakla je Manojlović.

Ona ističe da su Studijom i odlukom određene tri zone zaštite – I strogi, II aktivni režim i III režim održivog korišćenja.

Zona I ima najmanji obuhvat i ona je pod najstrožijim režimom zaštite. U njoj su zabranjeni korišćenje prirodnih resursa i izgradnja objekata.

U zoni II dozvoljeni su sanacija, održavanje i rekonstrukcija objekata, a u zoni III predviđena je i izgradnja objekata i dalji pažljiviji razvoj naselja

Stoga je potpuno netačno da se na Vrmcu neće moći ništa raditi kada se zaštiti. Bilo je čak komentara i primjedbi da građani neće moći prići svojim imanjima, obrađivati ih i drugo, što apsolutno nije tačno“, naglasila je Manojlović.

Vrmac- foto Roko Stjepčević

Radi se o predjelima kojima  prostorni i detaljni planovi predviđaju određene smjernice u cilju zaštite, očuvanja vrijednosti, prihvatljivog arhitektonskog oblikovanja objekata.

Iz Sekretarijata ističu da u tom dijelu ima prostora za korekcije. Osim izmjene samih granica između zona, potrebno je detaljnije definisati dozvoljene aktivnosti i razmisliti o eventualnom uvođenju nove gradnje manjih objekata u zoni II, u cilju stvaranja boljih uslova za razvoj tradicionalnih djelatnosti.

Nije nikome cilj, što se moglo čuti i tokom rasprave, odvajanje čovjeka od prirode, jer se radi o prostoru koji ne može zaživjeti niti se unaprijediti bez prisustva stanovništva koje će svojim radom, uvođenjem i održavanjem novih sadržaja, doprinositi razvoju ruralnih predjela, turizma i ekonomske valorizacije.

Veoma je bitno shvatiti samu vrstu zaštićenog prirodnog dobra i napraviti razliku između npr. nacionalnog parka i parka prirode, objasnila je Manojlović.

„Jedan od ciljeva je oživljavanje ruralnih cjelina, napuštenih kuća, te uz ponudu domaćih proizvoda razvoj eko i agrarnog turizma. Planirano je održavanje kulturnih manifestacija, koncerata, predstava, razvoj zdravstvenog i sportskog turizma, pješačkih i biciklističkih staza, terena na otvorenom, edukativnih sadržaja… Vrmac treba da bude prostor koji će privući građane, turiste, učenike, sportiste“.

Padine Vrmca – foto Roko Stjepčević

Manojlović je istakla da se značajan broj primjedbi odnosio i na prava svojine, raspolaganja i korišćenja. Način korišćenja i upravljanja imovinom definisaće se prilikom donošenja Plana upravljanja za Park prirode što nikako ne isključuje ulogu vlasnika nepokretnosti. Nije interes ni lokalne samouprave, ni države da vrši naknade vlasnicima nepokretnosti u slučaju da mu umanjuje prihode ostvarene u momentu proglašavanja zaštićenog područja.

Zakon o zaštiti prirode propisuje da Plan upravljanja, pored ostalog, mora da sadrži „razvojne smjernice, smjernice i prioritete za zaštitu i očuvanje zaštićenog područja, uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva kao i način saradnje sa lokalnim stanovništvom, vlasnicima i korisnicima nepokretnosti“.

Sve dok vlasnici ne budu zadovoljni definisanjem svoje uloge u očuvanju ovog prostora taj dokument neće biti usvojen. Planom upravljanja moguće je definisati na koji način će se vršiti ulaganja i raspodjela sredstava dobijenih ekonomskom valorizacijom.

„Takođe, neophodno je analizirati mogućnost poreskih olakšica za vlasnike zemljišta, kao i podsticajne mjere koje država i lokalna samouprava treba da pruže u cilju oživljavanja ovog područja i razvoja privrednih djelatnosti: stočarstva, pčelarstva, maslinarstva, voćarstva i povrćarstva. Da bi se lokalno stanovništvo podstaklo za pokretanje bavljenjem proizvodnje organske hrane, neophodni su podsticaji, obezbjeđivanje otkupnog tržišta. Poljoprivreda u koheziji sa turizmom za Vrmac predstavlja nezaobilazan faktor održivosti. Zaštitom Vrmca stvoriće se zdrava osnova za ulaganje u ovaj prostor.

Javnu raspravu obilježile su i primjedbe tivatskog Lovačkog udruženja koje se dopisom obratilo i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i dobili su vrlo jasan odgovor.

Prčanj – padine Vrmca – Photo: Boka News

„Lovačka udruženja obavljaju poslove od javnog interesa koji se vrše radi očuvanja i zaštite divljači. Stav nadležnog ministarstva je da ne postoje zakonske niti organizacione prepreke da se u zonama II i III budućeg Parka prirode ne dozvoli vršenje održivog, planskog i racionalnog, lova divljači. Lovci sprovode mjere zaštite, uzgoja, uređivanja lovišta. Lov je značajan zbog smanjenja velikog broja predatora, šakala, lisica, divljih svinja čije bi razmnožavanje za posljedicu imalo njihov jako štetan uticaj  na imovinu fizičkih lica koja se bave stočarstvom. Očekujemo da će svi navedeni argumenti biti razmotreni te ovaj segment Studije biti jasnije definisan, a sve u skladu sa Zakonom o divljači i lovištu, kao i uz poštovanje stečenih prava udruženja lovaca“, kaže Manojlović.

Primjedbi je bilo i na definisanje ko će upravljati Parkom prirode. Predlogom odluke planirano je osnivanja preduzeća, za što je dat rok od 12 mjeseci od dana donošenja Odluke. Do tada se upravljanje povjerava Komunalnim društvima Kotora i Tivta.

Jasno je da ta preduzeća nisu kadrovski opremljena za adekvatno obavljanje tog posla. Ipak, na rješavanju tog problema će se sigurno raditi do formiranja zajedničkog preduzeća.

„Neophodna je intenzivna saradnja lokalnih samouprava po ovom pitanju, naročito imajući u vidu loša iskustva u funkcionisanju zajedničkih preduzeća“, navela je Manojlović i istakla da je potpuno opravdan strah građana nakon decenijskog lošeg upravljanja prostorom.

Predlog odluke i studije, prije usvajanja od strane Vlade, potrebno je prvo da usvoji lokalni parlament.

„Iako se, i nakon korekcija od strane obrađivača, bude radilo o dokumentu štetnom za građane, sigurna sam da predstavnici građana koji donose odluke u parlamentu to neće dozvoliti“, zaključila je Manojlović.

Koje su su to osnovne primjedbe građana sublimirao je za Boka News dipl. ing brodogradnje Vitomir Vujović, starosjedilac sa Prčanja:

Vrmac – za Bokelje omiljeno izletište

Svojim izvanrednim geografskim i prirodnjačkim karakteristikama, te do sada prilično dobro očuvanom prirodom, Vrmac je sa svojih 31,5 kilometara kvadratnih površine, omiljeno izletište Bokelja. Idealan je prostor za rekreaciju, razvoj specifičnih vrsta turističke ponude povezanih sa zaštitom prirode i očuvanjem kulturnog nasljeđa, ali i izvanredna „zelena oaza“ nadomak preglomazne gradnje već dobrano devastiranih obala ovog dijela zaliva Boke Kotorske. Administrativno, Vrmac je podijeljen između opština Kotor i Tivat i u tome trenutno leži glavni razlog zašto ovaj biser prirode još uvijek nije adekvatno zaštićen, uprkos dobroj volji najvećeg dijela javnosti.

Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.  Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi se na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su zato što je ona definisan kao obavezujuća prostorno-planskim i strateškim dokumentima. Područje karakterišu autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost- ističe se u nacrtu Odluke.

*Tekst je dio projekta „Media for All“ koji Boka News realizuje uz finansijsku podršku Britanskog Savjeta zajedno sa partnerskim organizacijama BIRN, INTRAC i Thomson fondacijom.

*Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora

Izvor:Boka News

Najčitanije

rsojevka