22 C
Kotor

Slušaj online radio

Kotor – Mandrać se polako vraća u pređašnje stanje

Brojni mještani Škaljara sa odobravanjem su danas ispratili radove na Peluzici, na uklanjanju pijeska iz mandraća  i razbijanje betona koji su prošle sedmice izvođači radova na uređenju šetališta izlili preko starog kamena u moru.

Radnici „INCOM“D.O.O. Podgorica i njihov preduzetnik Luka Vučićević su, po nalogu Komunalne inspekcije, a na zahtjev Savjeta Mjesne zajednice Škaljari i njegove predsjednice Daliborke Pavićević, bagerom uklonili zemlju, pijesak i tucanik, čime je dijelom vraćen raniji izgled i funkcija mandraća. Preostaje da se uredi tiradur, na čijem mjestu je investitor (Morsko dobro) planirao izgradnju mosta, te da se uklone betonirani umeci na zidu bujičnoga kanala i umjesto njih postave klesani kameni blokovi, te posave starinski skalini za silazak u more.

– Kad su me mještani jutros obavijestili da radnici betoniraju staze oko mandraća, pozvala sam Komunalnu inspekciju koja im je zabranila radove i poslala zvaničan dopis Građevinskoj inspekciji. Otrpavanje mandraća i njegovo vraćanje u pređašnje stanje se radi na zahtjev Mjesne zajednice, uz odobrenje Komunalne inspekcije, kaže Daliborka Pavićević, koja je uz podršku mještana ispratila radove na obali.

Ističe da mještani nisu protiv gradnje, da im je drago što se obala uređuje, ali ne baš na ovakav način.

Radovi na obali

 – Bez dokumentacije, bez javnog uvida, bez javne rasprave, bez poštovanja propisa su sve ovo radili, a to su nam potvrdili i u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, gdje ovaj projekat nije ni poslat na saglasnost. Istini za volju, konzervatorski uslovi su dati još 2022. godine, ali za cijeli potez „Lungo mare“, od zgrade MUP-a, do restorana „Galion“. Postoji projekat za cijeli ovaj pojas, a zašto se sada radi samo ovaj komad – nikome u Opštini nije jasno. Sve se nešto ubrzava da se što prije završi. Pritom se zaboravlja da se fizičkim izmjenama ovog zaštićenog prostora briše kulturna istorija, identitet ovog naroda, ističe Pavićević, dodajući da je u vrijeme Drugog svjetskog rata ovaj mandrać korišten za iskrcavanje ranjenika i bolesnika koji su se liječili u Kotorskoj bolnici.

Nakon što su joj mještani javili da se nelegalno zatrpava mandrać, ona je po hitnom postupku tokom 24 sata tražila podatke od nadležnih i kako kaže „došla do nevjerovatnih podataka“.

Predsjednica Savjeta MZ ispratila radove u mandraću

-U Opštini Kotor su mi pokazali dopis koji je upućen JP Morsko dobro 12. marta, tražeći da im dostave dokumentaciju po kojoj rade, međutim, oni to do dana današnjeg nisu dostavili. Na naš zahtjev, Komunalna inspekcija je zabranila radove u ovom dijelu mandraća od petka do ponedjeljka. Očekivali smo da će se ovdje pojaviti neko iz Morskog dobra, međutim, oni su poslali investitora, koji nam ne može dati podatke koje tražimo, niti to može Opština, kaže Pavićević i dodaje da na njihove pozive i pitanja u Morskom dobru nikad ne odgovaraju, to je praksa na koju su već dugo vremena navikli.

Nadležna Građevinska inspekcija

-U Komunalnoj inspekciji su nam objasnili da nije u njihovoj nadležnosti da zabrane radove na cijelom gradilištu, da to radi Građevinska inspekcija, jer je to reon gazdovanja Morskog dobra. Nije nam jasno: kako može Morsko dobro da gazduje obalom Opštine Kotor, kad dozvoljava da se devastira obala i da se radi bez dokumentacije, primjećuje predsajednica Savjeta MZ Škaljari . Ona smatra da je nedopustivo to što su građevinski radnici, uz odobrenje nadređenih, u dijelu kanala umjesto nedostajućeg klesanog kamena napravili tri imitacije od betona i popunili šupljine pur-pjenom (šalovanje da ne bi iscurio beton).

Da se građani pitaju, ne bi došlo do ovoga

– Mandrać je dugo vremena propadao, ali uz stručnu sanaciju je trebalo da se popravi i privede namjeni .Bolje ne dirati nego raditi onako kako ne treba, a izvođač je upravo to uradio, bez da ikoga od nas mještana pitaju.  Podržavam aktivnosti Savjeta Mjesne zajednice Škaljari, posredstvom koga građani nastoje da ostvare prava koja su od opšteg interesa za zajednicu, kaže Đorđije Brajak starosjedelac iz Škaljara sjeća se djetinjstva kada su se djeca iz lokalnih familija- Krivokapići, Petrovići, Brguljani, Perovići, Grgurevići i drugi, ovdje kupali. Mještani su složni da sami preuzmu uređenje mandraća na način kako su to radili stari majstori.

 /M.D.P./

[custom_fb_comments]

Najčitanije