Centar za kulturu Tivat u subotu je bogatim programom u kompleksu srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“ koju je otvorio Ranko Krivokapić predsjednik Skupštine Crne Gore.
„Boka je uvijek bila sredina koja je znala da mjeri vrijeme i zato se nikad u tom vremenu nije izgubila. Jedini način da se ne izgubite u vremenu je da znate koje vrijednosti čuvate, a te vrijednosti su suštinski nepromjenljive. Ako bismo pogledali tih sto hiljada godina, koliko ljudsko biće postoji na planeti, pored svega što se mijenjalo mi smo se ipak najmanje mijenjali. Naše osnovne vrijednosti i vrline su ostajale iste, naše emocije su ostajale iste, ljubav, privrženost, moral, čast, poštenje. I zato iskaz u praistoriji i umjetnički iskazi u jatu i crtežu vrlo su slični, moglo bi se reći čak isti. Zato je trajanje ono što opsjeda ljudsko biće na pravi način, a muzeji su mjesto gdje se to spoji, oni su svijest o našoj prolaznosti i mali osjećaj da možemo biti neprolazni.
„Da li nas ima dovoljno u muzejima i da li učimo u muzejima?”, zapitao se Krivokapić.
„Svakako ne, ali sigurno znam da oni koji su više u muzejima mnogo bolje vide budućnost. Oni koji su u stanju da se sretnu sa greškama, oni koji se uče u prošlosti, nadareni su i spremni da se suoče sa budućnošću. Na kraju, imaju više prava da uzmu u svoje ruke brigu o toj budućnosti. I zato je „Noć muzeja”, kao svjetsko dostignuće, način da gledanjem neprolaznosti prevazđemo svoju prolaznost. Boka je to znala, to zna i danas, a nadam se da to neće zaboraviti ni sutra. Uvijek postoje vremena koja nisu najbolja u našem trajanju, u nekom prostoru, u nekoj državi, ali i to je zadatost vremena. Ta vremena dolaze i odlaze upravo kroz muku učenja u tim lošim vremenima. Ja sam uvjeren da će Boka i u ovom i u budućem vremenu sačuvati dobru mjeru, da će pokazati i ostalima, što već čini kroz razne aktivnosti, koji je pravi put naše države, koji je pravi put življenja, trajanja, multikulturalnosti i otvorenosti, u takmičenju sa svijetom i zato otvaranje može biti samo poziv: „Uđimo češće u muzeje bilo gdje da smo i bićemo manje prolazni!”, kazao je Krivokapić, otvarajući Noć muzeja.
Izložbu “Praistorijska staništa iskonski kulturni pejzaži”, predstavila je mr Lidija Ljesar, ispred autorskog tima, koja je istakla da je izložbu arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori iznjedrila saradnja tivatskog Centra za kulturu, Narodnog muzeja sa Cetinja, Polimskog muzeja iz Berana, zavičajnih muzeja Nikšića i Pljevalja i Centra za konzervaciju i areheologiju sa Cetinja.
„Kroz ovu postavku, prezentovali smo kameno doba na teritoriji Crne Gore, na nešto drugačiji način nego što se to do sada radilo, ukazujući osim na pokretnu kulturnu baštinu – premete i arheološke fragmente, i na same naše arheološke lokalitete poput Crvene stijene, Spile, Bioča.. kao dio iskonskog kulturnog pejsaža. Ovu su prve karike u lancu nečega što zovemo nepokretna kulturna baština Crne Gore i izložba koja predstavlja razvoj čovjeka na području današnje Crne Gore od neandertalca do homo sapiensa u periodu od oko 160.000 do 5.000 godina proje nove ere.“- kazala je koautoka izložbe, mr Lidija Ljesar, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture Crne Gore.
Na platou ispred galerije na Trgu od kulture, postavljena je skulptura „Jato“ autora Rajka Sušića, akademskog vajara iz Nikšića, a koja će ubuduće stalno krasiti ambijent tog trga.
Na oba nivoa galerije otvorena je izložba crteža „Dimezija crte“ autora Josipa Korošeca iz Slovenije, dok je u kuli ljetnjikovca „Buća-Luković“ u zavičajnoj muzejskoj zbirci otvorena nova postavka pod nazivom „Praistorijska staništa i kulturni pejsaž“.
Autori ove reprezentativne izložbe posvećene praistorijskim staništima na tlu današnje Crne Gore su Predrag Lutovac, Lidija Ljesar, Magdalena Radunović i Dušica Kovačević.
U crkvi Svetog Mihovila u atrijumu ljetnjikovca „Buća-Luković“ otvorena je izložba ,,Sakralna baština Tivta“, autorki Dušice Kovačević i Radmile Adžić.
U muzičkom dijelu programa nastupili su violinistkinja Milena Petković i gitarista Romeo Lukšić.
