‘Vrijeme je da kao društvo stanemo na kraj kaosu na moru i spasimo Jadran od bezvlašća zbog kojega mu prijeti ekološka i sigurnosna katastrofa’, poručuje prof.dr. Jakša Miličić, začetnik inicijative za očuvanje Jadranskog mora od daljnjeg zagađivanja.
Kruzeri ispuštaju fekalije na Zlatnom ratu u Bolu na Braču, jednoj od najljepših plaža na svijetu, a morski psi koji zbog hrane plivaju za kruzerima, siju strah među kupačima. Svako malo iz Albanije ili Crne Gore do najpoznatijeg hrvatskog turističkog odredišta, Dubrovnika, doplove goleme količine smeća. Nesavjesni nautičari, kojih je iz godine u godinu sve više u hrvatskom dijelu Jadrana, za sobom ostavljaju velike količine plastike. A s rastom nautičkog prometa u Jadranu povećava se i broj nesreća na moru sa smrtnim posljedicama. Povrh svega, nekontrolirano izlovljavanje nekih ribljih vrsta, ilegalni ribolov i neobnavljanje ribljeg fonda također ugrožavaju Jadran.
Sve to pobrojala je Slobodna Dalmacija upozoravajući u svome tekstu kako smo obalu već unakazili betonizacijom, a sada samome moru prijeti još gora sudbina.
“Jadran je, uvažavajući činjenicu da je Hrvatska dio Europske unije i da će njome dogodine predsjedati, ne samo naše, hrvatsko more, i more naših susjeda – Crnogoraca, Talijana, Bosanaca i Hercegovaca, Slovenaca, nego i europsko more u punom smislu te riječi. Stoga su i oni dužni voditi brigu o njemu”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju danas 93-godišnji prof.dr. Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva, jedan od najuspješnijih gradonačelnika u povijesti Splita i idejni inicijator izrade studije o receptivnoj moći Jadrana.
On podsjeća kako se još 1984., u vrijeme kad se planiralo graditi sustav marina duž Jadrana, razmišljalo o mogućim posljedicama nekontroliranog razvoja nautičkog turizma na Jadranu jer se znalo da će zbog atraktivne, razvedene obale i blizine Jadrana najrazvijenijim europskim državama Europe, broj plovila enormno rasti.
“Dogovorio sam sastanak u HAZU-u i iskreno se nadam, a već imam neke pozitivne povratne informacije na tu temu, da će oni, kao najuglednija institucija u ovom društvu, predvoditi izradu studije koja će pokazati koji je konačni kapacitet Jadrana i gdje su granice dopustivog”, kaže Miličić za Slobodnu Dalmaciju te postavlja pitanje je li moguće zamisliti Hrvatsku bez turizma koji čini čak dvadeset posto njenog BDP-a.
Ostane li Hrvatska bez turizma, upozorava prof.dr. Miličić, Hrvati će doslovno biti gladni kruha.
“Gosti u prvom redu dolaze u Hrvatsku zbog mora, i zagadimo li ga, narušimo li njegovu biološku ravnotežu, loše nam se piše. (…) Jadran je malo zatvoreno more i u tom mu smislu prijete brojne opasnosti”, dodaje Miličić nadajući se da će u projekt izrade studije o receptivnoj moći Jadrana uključiti se i strani stručnjaci.
Slobodna Dalmacija piše kako je lani ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić predložio talijanskim kolegama nastavak aktivnosti na proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem, a talijanska je strana poduprla tu inicijativu. Hrvatska je pozvala Italiju i na razmatranje mogućnosti razvoja programa za zajedničku stručnu i tehničku pomoć drugim državama Jadrana za rješenje onečišćenja mora izvorima s kopna i brodova. Izrada studije o receptivnoj moći Jadrana glavni je uvjet za realizaciju te ideje.
Inicijativu, čiji je rodonačelnik prof.dr. Miličić, a kojoj je glavni cilj očuvanje Jadrana, nedavno je podržao i novi predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt. Miličić smatra da se u taj projekt mora uključiti i Sveučilište u Splitu kao i gradske vlasti Splita kao najvećeg grada s ovu stranu Jadrana.
“Ako najveći znanstveni autoriteti nepobitno utvrde granice do kojih možemo iskorištavati Jadransko more, onda se sve institucije vlasti koje su to po zakonu dužne napraviti, moraju rukovoditi dobivenim rezultatima i nadzirati u tom smislu stanje na našem dijelu Jadrana. Ne budemo li djelovali odmah, i to na čelu s HAZU-om, plašim se da ćemo već za nekoliko godina ozbiljno dovesti u pitanje jadranski ekosustav, ali i sigurnost plovidbe morem, osobito u ljetnim mjesecima, kad se broj plovila enormno povećava, kao i broj nesreća koje prate tako veliko i neplanirano povećanje. Vrijeme je da kao društvo stanemo na kraj kaosu na moru i spasimo Jadran od bezvlašća zbog kojega mu prijeti ekološka i sigurnosna katastrofa.
