Dok se očekuje objava Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, kruzeri nastavljaju da dolaze, a učesnici javne tribine na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo preispituju masovni turizam
Brojni su izazovi kulturnih, obrazovnih, turističkih, lučkih poslenika/ca, kao i cijele zajednice Boke Kotorske kada su u pitanju kruzing turizam i kulturni turizam, koji su bili tema javne tribine održane u amfiteatru Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru u prisustvu mnogih sudenata/studentkinja, profesora, te predstavnika ustanova muzejske, turističke i pomorske djelatnosti. Tribina koja je postala interesanija kada su prisutni počeli da postavljaju pitanja, održana je u očekivanju nacrta Studije održivog razvoja turizma u Kotoru, koju za sufinansijere Opštinu Kotor i Luku Kotor A.D. krajem marta treba da objave eksperti CLIA-e (Međunarodne asocijacije kruzing industrije -projekat nevladinog neprofitnog udruženja pri Ujedinjenim nacijama The Global Sustainable Tourism Council –GSTC).
U sjeni najave dolaska oko 500 kruzera u Luku Kotor, te planiranog razvoja stacionarnog (hotelskog) turizma i smanjenja kruzinga, učesnici tribine su razmijenili stavove iz ugla prakse-turističke privrede i akademske zajednice. Mnogo je kvalitetnih istraživačkih studentskih radova koji bi mogli da posluže donosiocima odluka, te je važno da se mladim stručnjacima pruži prilika da o tome javno govore.
Pomiriti oprečne zahtjeve
-Kada govorimo o održivom razvoju bilo kog turizma, uvijek imamo oprečne zahtjeve: “Mi smo tu da sačuvamo i prikažemo na pravi način ono što je nasleđe, ne bavimo se turizmom u prvom redu”, ekolozi će vam reći: “`Ajmo da napravimo laboratoriju na otvorenom da sačuvamo nacionalni park”, a ekonomisti: “Haj`mo da od toga napravimo biznis”. Najveći je uspjeh napraviti balans između svih tih aspekata. U pojedinim destinacijama smo zakoračili u banalizaciju prostora, a negdje sa vođenjem, prezentacijom kulture, izmišljanjem nekih priča koje bi trebalo da budu interesantne turistički, banalizujemo i kulturu. Ako igdje imamo autentičnu kulturnu matricu koju možemo da s ponosom dijelimo sa Mediteranom, s obzirom da su neke civilizacijske tekovine prošle ovim dijelom Mediterana uopšte, zaista imamo utemeljenje u trajanju, istoriji i tradiciji da to prezentujemo na pravi način – uvezivanje kruzing turista kao par exelence konzumenata kulturnog turizma, istakla je doc. prof. dr. Đurđica Perović, dekanica FTH.
Destinacijski menadžment da uvaži vrijeme zadržavanja kruzera i zagađenja
Među osnovnim izazovima u svim segmentima kruzing industrije su i organizacija posla, bezbjednost i sigurnost plovila, zaštita i valorizacija autentičnog kulturnog proizvoda, kvalitetno osoblje u muzejima- galerijama i drugo. Kad je u pitanju „destinacijski menadžment”, direktor Luke Kotor a.d. Ljubo Radović, (koji nije prisustvovao tribini) predstaviće model za upravljanje procesima planiranja, rezervacijama dolazaka brodova ove kompanije na prestižmom forumu u Đenovi.
-Menadžment destinacije, to lijepo zvuči i moderno je, ali mi ne vidimo da su u taj menadžment uključeni pomorski faktori, reagovao je Janko Milutin ispred Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, koji je potsjetio da su broj putnika/veličina kruzera i broj dolazaka kruzera u Luku Kotor i u akvatorijum Kotorskog zaliva, za turizmologe najosnovniji ulazni parametar kada se govori o kruzingu. On naglašava da je vrijeme zadržavanja kruzera isto tako veoma važan faktor, s obzirom da je akvatorij kotorskog zaliva specifičan, prije svega zbog prirodne konfiguracije – ograničene dubine, brze promjene vremenskih prilika, a najvažnije u svemu tome je ograničenje prostora za plovni put i manevar kruzera.
Milutin ističe da Udruženje pomorskih kapetana nije protiv kruzera, ali jeste za održivi kruzing koji će se razvijati na osnovu studija sigurnosti pomorske plovidbe i reda u lukama u skladu sa EU standardima. Potsjeća da je svaka luka u Evropskoj uniji u zakonskoj obavezi da ima studiju sigurnosti pomorske plovidbe, koja treba da definiše plovni put i sidrište, koliki kruzer može da se veže uz lužu ili da boravi na sidrištu, koji su uslovi za to, da odredi manevarski prostor – unaprijed definisana manovra uplovljenja i isplovljenja, procjena rizika, itd.
-Da li mi imamo nešto od navedenog? Nemamo, zato nam na moru vlada haos i svako radi što i kako hoće. Udruženje je prije izvjesnog vremena imalo sastanak sa Lukom Kotor i predstavnicima Ministarstva saobraćaja i pomorstva na kojem smo im predočili ova ogranočenja. Tražili smo od MSP da u cilju davanja odobrenja Luci Kotor za postavljanje pilona, što je zakonska obaveza, uradi ili naruči studiju sigurnosti pomorske plovidbe kakovu npr. ima Luka Gruž, koju smo im i dostavili, pa tek onda da odluči da li će dati saglasnost na postavljanje pilona. Odgovor do danas nijesmo dobili, a čujemo da Luka Kotor nastavlja sa aktivnostima oko postavljanja pilona, naglašava Milutin. On skreće pažnju na uticaj ispušnih plinova sa kruzera na našu životnu sredinu odnosno na vazduh koji udišemo tokom kruzing sezone, na buku i vibracije koje stvaraju brodovi.
-Ovdje fale zakonski okviri, poštovanje zakona, to je osnova svega da bi Luka Kotor kao komercijalni subjekt imala šta da radi, a ne da se traže “rupe u zakonu” i da se čine stvari koje su za nas neprimjenjive. Saglasnost treba da daje Ministarstvo pomorstva, ali ta saglasnost mora da se usaglasi sa studijama Luke, poručio je Milutin.
Da Luka radi u skladu sa normama propisanim na osnovu dobijenih koncesija, te stoga ne može biti neko ko uređuje saobraćaj u Zalivu, naglašava Maja Danilović ispred AD Luka Kotor. Govoreći o odgovornom ponašanju ove kompanije, objasnila je da pri upravljanju plovilima na ulasku u Bokokotorski zaliv, lučki kapetani i piloti obraćaju pažnju i na uslove koji su dozvoljeni i na ono što je uređeno važećim propisima. Luka Kotor je preuzela aktivnosti u pripremi idejnog rješenja za simulaciju snimanja i praćenja projekta postavljanja pilona, ali bez analize podataka neće nastaviti s tim dalje.
-Luka Kotor predstavlja privredno drušvo koje u svojoj praksi brine o tome da ekonomski benefit brodova bude iskorišten na najbolji mogući način. Postoji obaveza da se napreduje u smislu boljeg menadžmenta upravljanja dolascima i brojem ljudi koji posjećuju Kotor i da se kreiraju strategije, koje će u budućnosti taj broj dolazaka svesti na optimalan nivo. Krenulo se ozbiljno u priču održivosti kruzinga kod nas, jer nije samo važno da mi objeručke dočekamo brodove i da ih raspoređujemo, već da vidimo kako na pravi način organizovati turističku ponudu grada, poručila je Danilović.
Najavljujući aplikaciju za prijavu gostiju iduće godine, Jovan Ristić, direktor TO Kotor ističe velike kontroverze kada veliki broj izletnika posjećuje naš grad, a još uvijek su nepoznati podaci o efektima zagađenja i negativnih uticaja kruzera.
-Veoma brzo ćemo imati rezultate jedne studije koja je u izradi. Iako uvijek kao pojedinci gledamo negativne strane, trebamo imati u vidu da ti ljudi, koji kao izletnici dolaze u naš grad, nisu samo gosti našeg grada, nego obilaze i druga okolna mjesta i doprinose njihovom razvoju, a svjedoci smo da se i naša privreda oslanja na goste, koji kratko vrijeme provode u našem gradu. Često se postavlja pitanje koliko ti turisti troše i doprinose našoj zajednici, a zaboravlja se ono što kao putnici jednog broda plaćaju u okviru taksi, kazao je Ristić.
Apsolutni gubitak autentičnosti
Najveći izazov za zaštitare i promotere kulturne baštine je na koji način pomiriti zahtjeve valorizacije i konzervacije kulturnog naslijeđa sa pretpostavnom masovnog turizma.
-Ono što je najveći izazov na nivou našeg grada nije novost, a to je apsolutni gubitak autentičnosti u smislu očuvanja kulturne baštine. Stari grad se pretvorio u neku vrstu kulise, gdje se fabrikuju istine. Turistički vodiči turistima saopštavaju da je Kotor grad mačaka, jer su mačke spasile grad od kuge. Mislim da je to pogrešan put da Kotor bude jedna kulturna destinacija i da smo u tom kontekstu svi dužni da insistiramo na činjenicama i našem kulturnom nasljeđu. U protivnom ćemo se pretvoriti u jeftini proizvod, što nikome nije cilj, ističe Dušica Ivetić, direktorka OJU Muzeji.
Problemi i izazovi su brojni, međutim, oni će biti veći, složeniji, kompleksniji kako se ulazi u sljedeću fazu razvoja kruzing turizma i zahtijevaće mnogo više znanja, rada, organizacije i strateškog menadžmenta, uz stručni, naučno i planski” pristup, smatra doc. dr Ilija Moric, prodekan za nastavu FTH.
U okviru tribine “Kruzing i kulturni turizam u turističkoj ponudi Crne Gore – izazovi i perspektive” prof. dr Tatjana Stanovčić je naglasila potrebu aktivnog dijaloga lokalne uprave i ostalih aktera u turizmu, koje je pozvala da sarađuju integrisano, transparentno, zajedno, uz provjerene informacije, bez improvizacija.
/M.D.P./
