Na području Hercegovine u posljednjih godinu dana krče se vinogradi i traži mjesto više da bi se zasadile plantaže smilja i lavande, jer su proizvođači šansu za brzom zaradom prepoznali u uzgoju ovih kultura, koje plasiraju, uglavnom, u Ameriku.
Samo na području Trebinja pod smiljem je više od 50 plantaža, a proizvodnja ljekovitog bilja širi se i u opštinama Bileća i Ljubinje.
Proizvođači kažu da je smilje biljka koja izumire u prirodi, te da je ulje ove biljke svakim danom sve traženije, a cijena smilja od dva eura po kilogramu i više sve je primamljivija.
Prvjenac u novom trendu poljoprivredne proizvodnje jeste preduzeće „Ljbilje“ iz Ljubinja koje je već više od deceniju pokrenulo inicijativu plantažnog uzgoja ljekovitog bilja, proizvodi sadni materijal, ima sopstvene plantaže i okuplja oko 100 kooperanata u zemlji i regionu.
Preduzeće je sa ovim poslom počelo prvo na Balkanu i jedini su registrovani proizvođači sadnog materijala na tom području.
„Ljbilje“ u svom pogonu u Bileći proizvodi stotinjak vrsta čajeva i mirisne kesice lavande, dok se u pogonima u Ljubinju proizvodi sadni materijal, radi destilacija i proizvodnja biljnih ekstrakta. Najavljuju novu liniju kozmetičkih i spa proizvoda od biljaka karakterističnih za Hercegovinu.
Osim smilja i lavande, na sopstvenim plantažama preduzeće uzgaja i drugo ljekovito bilje sa akcentom na vrste koje su prepoznatljive kao „brend“ hercegovačkog područja: vrijesak, žalfija, timijan i ruzmarin.
Više 80 odsto proizvoda izvoze u zemlje regiona, Kanadu, Australiju, Ameriku, a očekuju i tržište u Rusiji.
Šansu u dobroj zaradi od smilja prepoznali su i individulani poljoprivredni proizvođači koji krče i vinograde da zasade plantaže ove biljke.
Jedan od njih je i Miro Gredo, koji je novi u ovom poslu, ali na 6.000 komada smilja, treće godine truda i rada oko ove biljke, očekuje zaradu i do 2.000 eura.
Najveći proizvođač smilja u istočnoj Hercegovini je Radovan Anđelić, direktor firme „Anđelić“, koji kaže da je trenutno velika pomama za smiljem. On smatra da bi moglo doći do prezasićenosti tržišta u čemu bi mali proizvođači imali štetu.
Na jednoj parceli zasadio je dva hektara smilja, od čega očekuje zaradu oko 100.000 eura, a pod ovom biljkom ima još zasađene dvije parcele.
Smatra se da je smilje iz Hercegovine jedno od najkvalitetnijih u svijetu i koristi se u kozmetici.
