16 C
Kotor

Slušaj online radio

Lazaret u Meljinama

Lazaret u Meljinama – arhiv

U interesu prometa i trgovine na obali Bokokotorskog zaliva vrlo rano su zaživjele ustanove koje su se bavile kontrolom pomorske i sanitetske aktivnosti. Lazareti kao zdravstvene ustanove nalazili su se u lukama ili njihovoj neposrednoj blizini i služili su za kontrolu i zadržavanje zaraženih ili od zaraze sumnjivih brodova, posade, putnika i robe.

Lazaret u Meljinama pored Herceg Novog izgrađen između 1728 i 1732 godine, u vrijeme mletačke uprave našim krajevima,  bio je jedan od najbolje organizovanih i najdjelotvornijih  ustanova te vrste. Mletačke vlasti imale su namjeru da od Herceg Novog stvore veći trgovački cenar kao konkurenciju Dubrovniku, pa je zato trebalo podići reperezentativni lazaret za pomorsku i karavansku trgovinu šireg južnog područja . Iako se Kotor tome protivio, obarazlažući to nepodesnošću Herceg Novog s navigacijske osnove, Venecija je ipak bila odlučila žrtvovati ranije privilegije i tradicije Kotora koje je imao zbog postojanja lazareta u tom gradu.

Odluku o otvaranju Lazareta u Herceg Novom, odnosno u Meljinama 1732. godine,  donio je Senat u Veneciji. Od tada je   zabranjena kontaminacija brodova u bilo kom mjestu Dalmacije I Boke, izuzev u lazaretima u Splitu I Herceg Novom ( Meljinama)

“Meljinski lazaret vrlo je kvalitetno koncipiran i sagrađen kompleks, realizovan u najboljoj maniri mletačkog graditeljstva svoga vremena. Lazaret je bio zamišljen kao reprezentativna građevina, čije je pročelje trebalo imati stilske karakteristike barokne epohe, s arkadama u prizemlju središnjeg dijela i monumentalnim vanjskim stubištem s obje strane, do prostorija na spratu u kojim je bilo sjedište priora. Međutim, u realizaciji projekta, pored drugih manjih odstupanja, odustalo se od reprezentativne fasade centralnog dijela, a stubište je izgrađeno u dvorištu, vjerojatno iz sigurnosnih razloga, kao i druga stubišta i ulazi”, napisao je dr Ilija Lalošević u njegovom djelu Lazareti u Boki.

Prije početka zidanja novog lazareta izvršeni su obimni pripremni radovi i uređenje terena, nabavk e materijala i dovođenje vode sa Savine posebno napravljenim kanalom. Prema nekim dokumentima prilikom gradnje lazareta mletačke su vlasti odnijele sav isklesan kamen koji je bio pripremljen za gradnju velike manastirske crkve u baroknom stilu, o čemu svjedoči žalba monaha iz 1732. godine u  hercegnovskom arhivu.

prof. dr Ilija Lalosevic

Lalošević navodi da je kompleks bio  sa svih  strana okružen visokim kamenim ogradnim zidom. Izvorno je imao samo jedan ulaz kontrolisan s morske strane,a drugi bočni, pomoćni, otvoren je tokom radova na obnovi 1767. godine i do njega se dolazilo mostom preko kanala ispunjenog vodom. S kopnene strane na uglovima su dvije stražarske kule. Iz glavnog dvorišta s česmom na sredini komuniciralo se s bočnim, gdje su s jedne strane bili zaraženi, a s druge sumnjivi putnici i roba. U centralnom dvorištu, u blizini česme, je kapela posvećena sv. Roku, a na suprotnoj strani od glavnog ulaza nalazio se veliki bazen s vodom koji je služio za potapanje i čišćenje zaražene odnosno sumnjive robe.

A za raskuživanje robe polovinom 18 vijeka korišćeni su so, ostika ( sirće) dim i vatra, tamjan, bobice od smreke, katran.

“Kroz vodu i so ispirala se domaća i divlja perad (živa i zaklana), te svi četvoronožci, jaja, vosak i metal. Svinjsko meso raskuživalo se vatrom, a pismene pošiljke i papir dimom. Svježe meso se moglo unositi u grad samo ako je bilo zaklano u prisustvu sanitetskog organa”, zapisao je Maksim Zloković u njegovom radu “Zdravstvene ustanove u hercegnovskom kraju za vrijeme mletačke republike”.

Lazaret danas

Putnici su morali imati zdravstveni list ( teskeru) sa kojom su se prijavljivali karantinskom uredu. Ali I u to vrijeme bilo je falsifikata dokumenata sanitetske službe.U arhivskim spisima ostalo je zabilježeno da  su kapetan luka Kamenarović iz Dobrote, Antun Grabar iz Perasta i Matija Đurović zvani Grilo odgovarali jer su otplovili sa falsifikovanim  dokumentima.

Teret sa prispjelih brodova bilježio se komad po komad i ako nije bio iz sumnjivih krajeva izdavalo se uvjerenje o nastavku plovidbe.

Zdravstveni kolegij koji je bio osnovan 1.juna 1735 godine, između ostalog,  registrovao je dolazak i odlazak svakog broad, izdavao i kontrolisao zdravstvene isprave , intervenisao u slučaju sumnje na zarazu i vodio računa o pravilnom izdržavanju karantina brodova, posade, putnika i robe.

Hercegnovski Lazaret i zdravstveni kolegij nastavili su nesmetano raditi i poslije pada Mletačke republike, samo je austrougarska uprava izvršila neke izmjene kako bi propise prilagodila njihovim zakonima.

Lazaret je ukinut 1934. godine. Od tada su ga koristile vojne vlasti,a jedno vrijeme bio je I dječije odmaralište.

Kapela Svetog Roka

Sveti Roko ikona

U krugu prostranih zgrada i skladišta postojala je kapelica sv. Roka od samog ustanovljenja lazareta da bi zadovoljila duhovne potrebe onih koji su baravili u njemu.

Sveti Roko, ili kako ga još nazivaju Roh iz Monpeljea, je katolički svetac koji je dobio popularnost kao zaštitnik od kuge .Samo u Italiji podignuto mu je u čast oko 3.000 crkava, kapela i oratorija. Sigurno najpoznatija je u Veneciji koju  je oslikao Tintoreto. Najačešće ga  prikazuju sa psom.

Unutrašnjost kapele u Meljinama, izgrađene u 18. vijeku, u više navrata je prefarbana, počevši od doba Austrougarske, zatim Kraljevine SHS potom i Jugoslavije. Slikar Nino Radoš bio je zadužen za obnovu oslikanih dijelova kapelice.

Slika Svetog Roka iz kapele u Meljinama  koja je restaurirana prije 11 godina, veličine 135 sa 80 cm, rad nepoznatog majstora iz 19. vijeka,  sada se nalazi u crkvi Svetog Jeronima u Herceg Novom.

Solidna gradnja

Meljinski lazaret jedan je od najbolje očuvanih objekata mletačke arhitekture u Boki Kotorskoj. U Državnom arhivu u Veneciji za njega postoji izuzetno bogata dokumentacija o gradnji, desetak projekata, crteži izvedenog stanja i adaptacija, kao i brojni troškovnici, predmjeri, predračuni

“Lazaret je građen od lokalnog kamena vapnenca, dijelom već ranije pripremljenog za gradnju velike crkve obližnjeg manastira Savine.  Budući da je lazaret građen praktično na samoj obali, posebna pažnja posvećena je izradi temelja. Pored uobičajene tehnike gradnje temelja u kvalitetnom malteru od crvenice („terra rossa“), ovdje su, sudeći po sačuvanim planovima, primjenjivani i šipovi. .Najbolja potvrda kvaliteta ove građevine je njezino korištenje do današnjih dana.

Lazaret Meljine – foto Boka News arhiv

U potresu 1979. godine nije pokazao značajnija oštećenja, što je prava rijetkost s obzirom na njegovu starost, veličinu, lokaciju u blizini morske obale i velika oštećenja okolnih objekata”, ističe dr Lalošević.

 Negativan odnos prema graditeljskoj baštini

Kompanija Imperio Holdings u Meljinama  u kompleksu bivšeg Lazareta izgradila je uksuzan turistički kompleks sa marinom .

“Kroz proces adaptacije u potpunosti su uništeni ili uklonjeni gotovo svi autentični elementi: skinute su i odnesene grede drvene međuspratne i krovne konstrukcije, izrađene pretežno od kvalitetne borovine – ariša, skinut je stari crijep kanalica – „kupa“, obijene su izvorne fuge od vapnenog maltera i zamijenjene novim cementnim, demontirani su pločnici od đuričkog kamena itd. Na ovaj je način integralno i autentično sačuvano kulturno dobro po ukusu i potrebama investitora pretvoreno u svojevrsnu ljušturu, gotovo kulisu. Pri tom nije iskorištena čak ni šansa da se kulturno dobro adekvatno istraži i prouči te da se nalazi in situ usporede s podacima iz bogate povijesne dokumentacije”, tvrdi dr. Lalošević.

 Lazaret na Toploj

Stari hercegnovski lazaret bio je sagrađen u samom gradu, ispod manastira sv. Antona, jugozapadno od kule Burovića, na putu prema Toploj (i danas se taj lokalitet u Herceg-Novom zove Lazaret), nakon potpisivanja Karlovačkog mira (1699.), kojim su Mlečani potvrdili granice osvojenih područja, odnosno legalizirali vlast nad osvojenim teritorijama.

Lazaret na Toploj  radio je tri decenije, ali je zbog klizišta doživio oštećenja, pa se zbog toga, ali I zbog  nepodesnosti dugotrajnog siderenja u tom dijelu zaliva, pristupilo izgradnji lazareta u Meljinama.

/S.Kosić/

Izvor:S. Kosić

Najčitanije