Turizam u Crnoj Gori ne može se razvijati isključivo kroz infrastrukturu i zakonske promjene, već prije svega mora da počiva na ljudima i znanju, poručio je profesor Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Ilija Moric, po završetku konferencije „Novi dani boljeg turizma“ u Budvi. On je istakao da su kvalitetni, kompetentni i kredibilni kadrovi ključni za rješavanje brojnih izazova s kojima se sektor suočava, te da se bez njih nijedna promjena ne može dugoročno iznijeti.
„Mislim da turizam treba prije svega da počiva na ljudima, na kadrovima koji su kvalitetni, kompetentni i kredibilni. Oni su jedini u mogućnosti da riješe probleme kojih imamo dosta, ili bolje reći izazove. Sa svakim od tih elemenata uvijek se vraćamo na početak i kraj, a to su ljudi koji mogu da iznesu te promjene“, napominje profesor Moric.
Naglašava da se objekti mogu izgraditi za kratko vrijeme, ali da je za stvaranje ljudi koji žele i znaju da rade u turizmu potreban dug proces edukacije, promjene svijesti i strateškog razmišljanja. Upravo u tome vidi ulogu univerziteta i fakulteta, koji treba da obrazuju kadrove sposobne da planiraju razvoj turizma u decenijama koje dolaze.
„Hotel ili neki sličan smještajni objekat može da se izgradi u relativno kratkom vremenskom periodu. Međutim, izgradnja kadra i ljudi koji mogu i žele da žive i rade u turizmu zahtijeva znatno više vremena. Atrakcije pokreću turizam, ali atrakcije ipak pokreću ljudi“, istakao je Moric.
Posebno je ukazao na potencijal maslinarstva i uljarstva u Crnoj Gori, ne samo kroz proizvodnju, već i kroz kreiranje autentičnih iskustava. Prema njegovim riječima, konkurentska prednost nije u samom proizvodu, već u načinu života, interpretaciji i pričama koje stoje iza turističke ponude.
Luksuzni hoteli ne znače i premium destinaciju
Crna Gora raspolaže pojedinačnim luksuznim hotelima i vrhunskim restoranima, ali još nije izgradila premium doživljaj na nivou destinacije, ističe prof. dr Bojan Zečević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. On je kazao da ključni problem crnogorskog turizma nije nedostatak potencijala, već izostanak sistemskog i dugoročnog pristupa razvoju.
„U Crnoj Gori postoje premium proizvodi u smislu pojedinačnih usluga, ali ne postoji premium doživljaj na nivou destinacije. To je nešto što se gradi dugoročno. Nije dovoljno imati izuzetne kapacitete i izuzetne restorane – potrebno je da cio sistem funkcioniše kako valja“, naglasio je Zečević.
On ističe da premium turizam ne podrazumijeva masovnost, već fokus na ekonomske efekte, kvalitet iskustva i reputaciju destinacije. Umjesto brojanja dolazaka i noćenja, neophodno je mjeriti potrošnju, prihode i zadovoljstvo gostiju, jer su to pokazatelji održivog rasta.
„Kod premium gosta mi ne brojimo koliko je došlo gostiju i koliko su noćenja ostvarili, nego kakvi su ekonomski rezultati. Važni su prihodi za državu i za lokalne pružaoce usluga. To je suštinska razlika u odnosu na klasičan masovni turizam“, rekao je Zečević.
Kao jedan od ključnih nedostataka naveo je loše uređen javni prostor, probleme s mobilnošću tokom ljetnje sezone i neplansko prostorno uređenje, što direktno utiče na ukupni doživljaj destinacije. Takvi problemi, upozorava, posebno odbijaju premium goste, koji imaju nultu toleranciju na haos, nefunkcionalnost i narušenu estetiku.
„Uređenje javnog prostora je jako loše, a problemi s mobilnošću tokom ljeta stvaraju totalni haos. Ljudi bježe od toga, bez obzira na to koliko vole zabavu. Premium gost, kada vidi da nešto na destinaciji ne funkcioniše, jednostavno se više ne vraća“, poručio je. Zečević upozorava da su neke destinacije trajno izgubljene zbog lošeg prostornog planiranja, ali ističe da za brojne mikrolokacije i dalje postoji realna šansa da postanu osnova za izgradnju reputacije Crne Gore kao premium destinacije. Međutim, takav potencijal se, kako naglašava, ne može prepoznati intuitivno niti čekanjem da „neko dođe“, već isključivo kroz kontinuirana i ozbiljna istraživanja tržišta.
Posebno problematičnim smatra oslanjanje turističke politike na osnovne statističke pokazatelje poput broja dolazaka i noćenja, koje naziva pogrešnim mjerilom uspjeha, naročito kada je riječ o turizmu više vrijednosti.
„Jako je opasno vezivanje za broj turista i broj noćenja – to je najgora stvar koju destinacije rade. Onda padne vam promet – ‘jao, pao promet’, skoči promet – ‘vidite, skočio nam promet 10 odsto’. Za premium turizam to je apsolutno nebitno. Neću da kažem da nije važno da raste, ali da raste umjereno, a da vam prihodi rastu u kontinuitetu, ne tako što se cijene vještački dižu, već zato što ljudi vjeruju u kvalitet za ono zbog čega su cijene povećane“, rekao je Zečević.
Profesor Zečević podsjeća da premium gost ne traži isključivo luksuzni smještaj, već funkcionalnu destinaciju – dobru mobilnost, uređen javni prostor i dosljedan kvalitet ukupnog ambijenta. Takvi gosti, uglavnom finansijski stabilni i otporniji na krize, spremni su da putuju i u nestabilnijim okolnostima, ali su istovremeno mnogo zahtjevniji i brže donose odluku da se na destinaciju ne vraćaju ukoliko su razočarani.
