8 C
Kotor

Slušaj online radio

Mamula će uvijek biti svetionik na vratima Boke

U znak sjećanja na dan kada je prije 72 godina rasformiran logor Campo Mamula, juče su se iz Luke Zelenika i sa Rosa na ostrvo Lastavica trajektom uputili preživjeli logoraši, njihovi potomci, učesnici NOR-a iz Crne Gore, prijatelji, predstavnici lokalne uprave, konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, delegacije Sopota, Prijepolja, Višegrada, , predstavnici nevladinih organizacija i kompanije Orascom i đaci osnovnih škola “Ilija Kišić” iz Zelenike i “Orjenski bataljon” iz Bijele.

Vijenac u tvrđavi položili su, u ime delegacije hercegnovske Opštine predsjednica Nataša Aćimović, predsjednik Opštinske organizacije Saveza boraca NOR-a Mihailo Kilibarda i Anđela Vuković, potomak jednog od logoraša.

Nakon toga, predsjednica Opštine zasadila je stablo masline, simbol mira, koje je tradicionalno poklon maslinara Neđeljka Morica sa Luštice.

Prisutne su pozdravili Mihailo Kilibarda i Đoko Zloković, sekretar Opštinskog odbora Saveza boraca NOR-a.

Predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović poručila je da je Mamula mjesto sjećanja, ali ne na rat, patnju i stradanje, već pobjedu, jedinstvo, mir, a posebno zajedništvo naroda ovog kraja i okruženja.

“Naš narod je uvijek bio svjestan svoje snage i slobodarskog duha, svoje slavne tradicije i svoje visoke etike, kao baklji vodilja u svjetlost života. I upravo zato, poštujući najuzvišenije ljudske vrijednosti, svake godine na ovom ostrvu, simbolu slobode i napretka, polažemo vijenac poštovanja svim stradalim, žrtvovanim i zatvaranim borcima kojima su uzvišeni ciljevi značili više od života”, kazala je Aćimović. Kako je istakla, Mamula će uvijek biti svetionik na vratima Boke, koji će nastaviti da osvjetljava put ka čovječanstvu i svijetu bez granica i predrasuda, a samo čuvajući Mamulu i Prevlaku kao spomenike časnosti naših očeva i djedova možemo dokazati da slijedimo želju da “živimo u društvu pravde i jednakosti, i potvrditi veličinu ideja za koje su se oni borili”- kazala je Aćimović.

Ivo Marković iz Budve, koji je kao dijete tamnovao u logoru u kojem je bilo oko 110 žena i djece, evocirao je uspomene na zloglasni Campo Mamula. Bili su zatočeni u “očajnim uslovima, po trideset u jednoj prostoriji, bez prostiranja i pokrivanja”. U ćelijama su izgladnjivani, bolovali su i umirali, emotivno je svjedočio Marković.

Predsjednik Mjesne zajednice Luštica Neđeljko Moric, iz čijeg maslinjaka se već petu godinu sadi maslina mira, poručio je da Mamula treba uvijek da opominje kolika je cijena slobode, da sjeća na one koji u borbu nisu išli zbog ličnih interesa, već zarad boljitka cijelog društva. “Oni su zaslužni za ono što danas imamo. Bili su pripadnici svih naših naroda, svih slojeva društva, svih uzrasta. Kroz ovo mučilište su prošle 2332 osobe. Svi oni, kao narodni mučenici, zaslužuju naše veliko poštovanje”, rekao je Moric, dodavši da se nada da će se ovakva okupljanja nastaviti.

Nastupio je folklorni ansambl Kulturno-umjetničkog društva “Ilija Kišić”, a Marina Vuksanović pročitala je dvije pjesme Mirka Markovog Kostića, posvećene njegovom pradjedu koji je bio zatočen u logoru Campo Mamula.

Tvrđavu koju je 1852. godine za potrebe Austrougarske gradio admiral Lazar Mamula, 30. marta 1942. godine italijanski fašisti pretvorili su u logor i kazamat Campo Mamula. U njemu su robovali antifašisti, ratni zarobljenici i civili iz Crne Gore, Hercegovine i Dalmacije.

Logor je rasformiran 14. septembra 1943. godine.

tekst – hercegnovi.me

Najčitanije