Hrvatska reformska stranka Crne Gore HRS je nova politička partija koja će učestvovati na izborima 30. avgusta. O razlozima formiranja, očekivanjima, o statusu Hrvata, ali i viziji Crne Gore, govori Radovan Rade Marić, nosilac liste”Hrvatska reformska stranka Crne Gore -HRS”.
Na startu objašnjava zašto je osnovana partija.
“Osnovni razlog osnivanja HRS-a je činjenica da je hrvatsko nacionalno biće u Crnoj Gori, u političkom smislu, i te kako razjedinjeno. Samim tim ukazala se potreba, a na insistiranje značajnog broja pripadnika hrvatske zajednice, za formiranjem novog političkog subjekta, koji će povratiti povjerenje u izvorne građanske postulate i suštinske potrebe Hrvata u Crnoj Gori”, jasan je Marić.
Na pitanje da li je sadašnji HGI na bilo koji način zloupotrijebio Hrvate u Crnoj Gori, Marić odgovara kratko i jasno: “Na to pitanje će odgovoriti birači 30. avgusta”.
Govoreći o tome kakav rezultat očekuju na izborima, te šta nudi HRS, Marić napominje kako će HRS da okuplja, a ne da dijeli hrvatsko biće u Crnoj Gori. HRS je, dodaje, stranka koja će raditi 365 dana u godini u interesu Hrvata, kao i svih građana Crne Gore.
“Stranka će biti otvoreni politički dom ne samo za članove i simpatizere, već za svakog Hrvata pojedinačno, kao i one koji djeluju kroz različite udruge i političke subjekte. Takođe, HRS je otvorena za svakog građanina kojem je, naša zajednička država, Crna Gora neupitna”, ističe on.
Marić smatra da će, uključivanjem hrvatske nacionalne zajednice u društveno politički život, srazmjerno svojoj zastupljenosti, biti učinkovitiji i efikasniji u stvaranju preduslova za bolji i kvalitetniji život.
Osvrnuli smo se i na nedavnu Marićevu izjavu da “niko više nema ekskluzivu i monopol da zastupa bilo kog Hrvata u Crnoj Gori. Tamo gdje stanuju ekskluziva i monopol, stanuju objest i paučina”.
Odgovarajući na pitanje šta znači ova poruka i na koga se odnosila, Marić kaže da su upravo monopol i ekskluziva doveli do raslojavanja na “obične” i “privilegirane”.
“HRS će vrlo jasnu zakonsku regulativu, koja se tiče prva manjina, koristiti na način da svaki pojedinac iz hrvatske nacionalne zajednice ili udruga budu ravnopravno tretirani na osnovu svojih stručnosti, sposobnosti i naobrazbe. Samo transparentna provedba zakonske regulative je temelj demokracije, te takva ne poznaje privilegirane”, ističe sagovornik CdM-a.
Dodaje: “Objest i paučina ne vide i ne razumiju potrebe drugih”.
Osvrnuo se Marić i na položaj Hrvata u Crnoj Gori.
“Država Crna Gora je, kroz zakonsku regulativu, na kvalitetan način uredila položaj manjinskih zajednica, te tako i Hrvata. Svakako, položaj hrvatske nacionalne zajednice može se još bolje i kvalitetnije unaprijediti, a za to smo isključivo sami odgovorni”, napominje nosilac liste HRS.
Upravo je i to, kako ističe, razlog osnivanja HRS-a kako bi kroz transparentnu provedbu zakonske regulative o pravima manjina, omogućili veću brigu, ali i zastupljenost Hrvata u društveno -političkom životu.
Govorio je Marić i o njegovoj viziji Crne Gore.
“”Upoznaj svoju zemlju da bi je više volio”. Problem nerazumjevanja i odnosa prema Crnoj Gori je u tome, što iako geografski mali prostor dijelimo, mi jedni druge kao da ne poznajemo ili ne želimo da se upoznamo. Stavove, na žalost , pojedini, isključivo, grade na bazi negativnog emotivnog naslijeđa i na bazi jednog čitanja. Davno je rečeno da jedno čitanje ne čini učitelja. Patriotizam jednog naroda nijesu samo pozitivne stvari o tom narodu i herojska djela, nego I ono što bi voljeli da zaboravimo. Tek onda kad budemo spremni da jedni drugima oprostimo, iskreno bez sakrivalica i laži prihvaćenih po dogovoru, bićemo spremni da svi zajedno i Hrvati, i Albanci, i Bošnjaci, i Srbi i Crnogorci stvorimo prosperitetnu državotvornu naciju na ponos svih””, zaključio je Marić u razgovoru za CdM.
Nekoliko podataka o nosiocu liste HRS.
Radovan Rade Marić je etnički Hrvat, bosanskohercegovačkih korjena, rođen u Vojvodini, a cijeli radni i životni vijek je proveo u Crnoj Gori.
Završio je Vazduhoplovnu gimnaziju Maršal Tito u Mostaru i Vazduhoplovnu akademiju u Zadru. Dugogodišnji je instruktor letjenja. Aktuelni je direktor Aerodroma Tivat.
Kao profesionalni borbeni pilot odbio je da učestvuje u ratovima 90-tih, a 1999. godine odbio je i naređenje iz Beograda da na svoj vazduhoplov stavi rakete usmjerene ka crnogorskoj policiji. Poznat je i kao čovjek, koji je još 2005, godinu prije referenduma, donio prvu crnogorsku zastavu na Vojni aerodrom Golubovci, odnosno prvi vojni objekat u kojem se i zavijorila.
/M. Dušević/
