NVO Matica Boke upozorila je da se predlogom novog Zakona o morskom dobru koji je u skupštinskoj procedure, pokušava napraviti diskriminacija domicilnog primorskog stanovništva i uvesti svojevrsni privatni zabrani velikih stranih investitora na Crnogorskom primorju.
“Predlog novog Zakona o morskom dobru čeka iznalaženje skupštinske većine koja će aminovati još jedan pokušaj diskriminacije domicilnog stanovništva koje vjekovima pošteno radi i živi na obali Crne Gore. Ovo je još jedan pokušaj transformacije dobrih domaćina, koji se ne bave kriminalom, koji pošteno rade i zarađuju, koji redovno plaćaju porez, u najamnu radnu snagu koja će raditi po “velikim resort-ima, velikih investitora” za crkavicu koju im ti poslodavci odrede, jer drugih prihoda neće imati. Ovo je pokušaj da se primorci pretvoreu socijalne slučajeve, koji su prodali svoju imovinu u bescjenje, jer će im ta imovina novim predlogom zakona biti totalno obezvrijeđena. Ovakav predlog, u krajnjem slučaju znači i zatvaranje najvećeg i najkvalitetnijeg dijela obale Crne Gore za ogromnu većinu njenih građana, a o gostima da i ne pričamo”- kazao je član UO Matice Boke i predsjednik tivatske MZ Krtoli Ivan Starčević.
Stanivništvo te MZ inače, prije nekoliko mjeseci javno je, blokirajući saobraćaj na Jadranskoj magistrali, protestovalo zbog ugovora koji je “Morsko dobro” sklopilo sa kompanijom “Qatari Diar”, a koji tom investitoru omogućava da kada to njemu bude odgovaralo, može za pristup javnosti zabraniti preko 70 odsto površine jednog od najljepših kupališta u državi– plaže Plavi horizont u uvali Pržna.
Starčević je istakao da predlog novog zakona “na mala vrata, putem davanja u dugoročni zakup i koncesiju, uvodi mogućnost da zakupac i koncesionar druga lica može djelimično ili potpuno isključiti iz upotrebe zakupljenog morskog dobra”.
Dodao je da ekskluzivno parvo da određuje status kupališta dobija Ministarstrvo turizma “pri čemu se proglašena hotelska kupališta mogu zatvoriti i potpuno isključiti za upotrebu osim za goste hotela.”
“Imajući u vidu da svaki “veliki investitor” “puca” na teški ekskluzivitet, dolazimo do poražavajuće činjenice i istine da bi ovim predlogom zakona faktički najvažniji resurs za bavljenje turizmom na Crnogorskom primorju, a to je obala i plaže, bile onemogućene za korišćenje građanima koji od turizma žive, a nisu “veliki investitori”. To je jedan vid teške diskriminacije i kršenja Ustava u dijelu ekonomskog uređenja”- istakao je Starčević. Istakao je da “vjerovatno, aktuelni minister turizma i njegovi preci nisu bitisali na području koje je držala Austrougarska, posebno ne na teritoriji Boke Kotorske, pa se nisu ni mogli susresti sa veoma preciznim i vrlo ažurnim katastarskim podacima koje je ista decenijama sakupljala i ažurirala.”
“Tim katastrom je precizno određena zona koju zahvataju talasi, na otvorenom moru, i ona nikad nije bila privatna što se može i potvrditi starim međama, kao granicama čestica zemlje prema moru, a koje su i dan danas vidljive. Sa druge strane, čestice zemlje unutar Bokokotorskog zaliva, ogromnim brojem, išle direktno u more, bez ikakve zone morskog dobra, pa su ovdašnje ponte, mandraći i mula stotinama godina bili u privatnoj svojini i neometanom posjedu, zakonito upisani u svim Zemljišnim knjigama. Ovo bez obzira na sve okupatore koji su kroz Boku prolazili, jer iako okupatori, svi su dobro znali da je privatna svojina svetinja i fundament čitavog zapadnog svijeta i civilizacije, svi osim ovih današnjih”- istakao je Starčević naglašavajući da predlog novog zakona o morskom dobru tu privatnu svojinu namjerava da podržavi.
“Ako je za građane i većinu pravnih lica u Crnoj Gori sticanje svojine strogo uslovljeno pravno valjanim načinom, onda bi to moralo biti i za samu državu. Dekret -Zakon o morskom dobru to sigurno nije, i ovdje se radi o kršenju jednog od osnovnih, Ustavom CG zagarantovanih prava, a to je pravo na svojinu”- objasnio je Starčević, dodajući da primorci na to sigurno neće pristati jer “i nad popom ima pop – Strazbur”.
Dodao je da će “Matice Boke” i druge NVO sa primorja insistirati da se precizno, “koordinatama ili na neki drugi kvalitetan način”, definiše i ograniči zona morskog dobra. Zatražio je i da se ovakav predlog zakona vrati u radnu verziju i ponovno stavi na javnu raspravu i da se u njega “obavezno uvede član koji će definisati da je sva obala Crne Gore slobodna za nesmetani pristup i upotrebu svim građanima i turistima”.
