U svakom mediju svakoga dana donose se brojne odluke koje utiču na konačni izgled vijesti. Jeste li ikada gledajući neki medijski sadržaj pomislili kako vam baš i nije jasno zašto je to objavljeno i zbog čega je to bitno, a možda ste i pomislili kao biste vi to bolje napravili.
Urednici u medijima imaju velike ovlasti, ali i moć da mogu uticati na stvaranje vijesti i medijskih poruka. Čak i u idealnim uvjetima proces selekcije vijesti će teško u potpunosti biti nepristran. Naime, svaka redakcija odabire vijesti i pristupa njihovom oblikovanju na drugačiji način, ovisno o uređivačkoj politici i interesima publike, zbog čega će različiti mediji o jedno te istom događaju izvijestiti drugačije, ali će vrlo često i različiti događaji privući njihovu pozornost.
Osnovno je pitanje: po kojim kriterijima netko procjenjuje što je vijest? Evo pitanja koja možemo postaviti i odgovora koje moramo tražiti za svaku medijsku redakciju:
• Ko je vlasnik medija (privatni ili javni)?
• Ko je urednik/urednici?
• Ko su urednici rubrika?
• Ko je ciljana publika medija?
No, i na razini svake rubrike možemo se usredotočiti na osnovnu jedinicu medijskog teksta, npr. na vijest.
Na jednom primjeru vijesti možemo pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja:
• O čemu se zapravo radi?
• Je li naslov u skladu s tekstom?
• Je li sadržaj razumljiv publici?
• Tko je autor?
• Koga se citira u tekstu?
• Tko su izvori informacija?
• Jesu li zastupljeni odgovori na sva novinarska pitanja (tko, što, kada, gdje, zašto i kako)?
• Možemo li utvrditi mjesto i vrijeme radnje?
• Kome bi ova vijest mogla koristiti ili štetiti?
• Što je izostavljeno, a moglo bi biti važno?
• Odnose li se fotografije na tekst?
