Manji broj turističkih dolazaka Rusa u Crnu Goru se u javnosti prezentira najčešće kao politička tema, a najnovji primjer je vijest o otkazanoj ljetnjoj školi ronjenja za ruske juniore u Tivtu. Osim medijskog leleka zbog manje ruskih turista, što je bilo izvjesno još prije dvije godine, malo se govori o tome što se (nije) učinilo kako bi se platio što niži ceh pogrešne turističke politike oslanjanja samo na rusko emotivno tržište.
“Crnogorci šokirani-Rusi otkazuju aranžmane”, “Rusija uzvraća udarac”, “Masovni otkazi dolazaka Rusa u Crnu Goru” – to su neki od vrištećih naslova u srpskoj štampi i dijelu domaćih medija nakon što je jedan ronilački klub objavio da su im dolazak u ljetnju školu otkazale grupe iz Rusije. Mediji, posebno oni u Srbiji, tumače ovu vijest kao posljedicu crnogorske spoljne politike, iako je oseku ruskih turista svuda u Evropi, pa i Crnoj Gori, uslovila prvenstveno devalvirana rublja.
“Vaterpolo klubovi iz Rusije sa kojima smo sarađivali otkazali su dolaske ove godine za pionire-juniore. Idu u Srbiju – Bečej, Sombor, Subotica i Novi Sad. Obrazloženje je nizak kurs rublje, pa kad je zamijene za EUR, to dođe skupo za roditelje. A i naše cijene su više nego u Srbiji”, kaže Dragiša Koprivica iz tivatskog ronilačkog kluba, dodajući da među razlozima ima i onih političkih, izazvanih crnogorskom spoljnom politikom i pridruživanjem evropskoj politici sankcija protiv Rusije zbog sukoba u Ukrajini.
Ipak, politički stavovi nisu navedeni u obrazloženju otkazivanja dolaska ruskih klubova. “Iako politički razlozi nisu decidno navedeni, u razgovoru sa trenerima mi je rečeno da su dobili preporuku da idu na Krim i neke druge destinacije”, kaže Koprivica.
Nesrazmjer publiciteta i očekivanih otkaza sa ruskog turističkog tržišta u ovom slučaju, pokazatelj je medijske politizacije novih okolnosti na turističkoj mapi Evrope, što je bilo izvjesno još prije dvije godine, a što su turistički znalci najavljivali i godinama ranije.
“I da nije bilo ukrajinske krize, i da nije došlo do devalvacije rublje, naša orjentacija, mimo ostalih država Mediterana, predominantno na rusko tržište, je rizična. Čak i da nije bilo otkazivanja aranžmana, da imamo i blagi rast, mi oslanjanjem samo na rusko tržište ne možemo biti održiva destinacija. Jer, od devedesetih godina prošlog vijeka, Crna Gora bilježi stalno rastuće gubitke. Takva je ekonomija neodrživa, a pogotovo sada kada imamo pad rublje, sankcije Rusiji, rat u Ukrajini. To bi trebalo da otrijezni ljude, da počnemo da penetriramo ona tržišta od kojih žive sve turističke destinacije na Mediteranu. A pošto mi sve to ne radimo, nego radimo suprotno od ostalih mediteranskih zemalja, onda je eho takvog neprofesionalnog pristupa kukanje, iznenađenje i neproduktivan lelek”, ocjenjuje doktor turističke ekonomije Rade Ratković.
Poznavaoci turističkih zakonitosti znaju da je turizam najkvarljivija roba, i zato jaja nikada ne drže u jednoj košari. Nije važno govorimo li o ruskom, njemačkom, britanskom ili bilo kom drugom tržištu, važno je da promišljena turistička strategija ne može biti orjentisana samo ka jednom tržištu, jer nijedno nije imuno od ekonomskih kriza, prirodnih nepogoda, ili rata.
“Nedavni turistički sajam u Moskvi nam je pokazao da spoljna politika Crne Gore, prema riječima svih turoperatora, nema veze sa manjim brojem ruskih turista. Najvažniji faktor je ekonomski – slaba rublja. A time je najpogođeniji je srednji sloj, upravo onaj koji je najčešće i dolazio u Crnu Goru”, kaže Jovana Mićunović iz hotela The Queen of Montenegro.
Iako su razlozi za manje Rusa u najvećem broju turističkih destinacija Evrope prvenstveno ekonomski, i politika ima uticaja na turističke tokove: da bi pomogli ekonomiju anektiranog ukrajinskog poluostrva Krim, Putinova vlast je preporučila budžetskim korisnicima da tamo troše novac za odmor. Takve informacije su trebale da podstaknu one koji se turizmom bave u Crnoj Gori da pronađu nova tržišta. U ronilačkom klubu sa početka priče pitamo što su učinili poslednje dvije godine, od kada je postalo izvjesno da će Rusi manje putovati, da dovedu goste sa drugih tržišta?
“Mi nemamo toliko kontakata sa drugim tržištima. Ali, imaćemo ovog ljeta iz Sevastopolja grupu ronilaca koji će nam doći u petnaestodnevnu posjetu”, kaže Dragiša Koprivica iz tivatskog ronilačkog kluba.
I pored otkazivanja turističkih grupa, biće Rusa i ove godine na Crnogorskom primorju, u značajnom broju. Ako ne u hotelima, biće ih u njihovim privatnim stanovima koje, najčešće nezakonito, koriste za turističko izdavanje. Kada bi funkcionisala država Crna Gora, pa taj odliv novca u Rusiju oporezovala, procjenjuje se da bi tako zaradila više nego što ovdje potroše ruski turisti.
Jasna Vukićević
