Međunarodni festival klapa u Perastu – čuvar klapske pjesme u Crnoj Gori

Kada je grupa Peraštana, entuzijasta, došla na ideju da pokrene Festival klapa u tom gradu, prije petnaestak godina, nisu ni slutili da će postati na neki način „čuvari“ klapske pjesme u Crnoj Gori. Osnovni cilj osnivača ovog jedinstvenog Festivala bio je promovisanje i čuvanje tradicije klapskog “a capella” pjevanja, kao dijela muzičkog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore.

Skromno i stidljivo, bez velike pompe, kako mnogo toga nastaje u Boki, organizovan je i Prvi festival 2002.godine.Učestvovale su samo klape iz Crne Gore. Festival je imao revijalni karakter, a organizator je bilo Društvo prijatelja grada Perasta. Na glavnom peraškom Trgu ispred crkve Svetog Nikole nastupile su klape: Alkima iz Kotora, Bokelji iz Herceg Novog, Jadran iz Tivta, Bisernice Boke iz Kotora, Bokeljski Mornari iz Kotora, Harmonija iz Budve i Ulcinj iz Ulcinja.

Već naredne godine, postao je Međunarodni festival klapa – Perast. Nastupile su klape iz Hrvatske, festival je dobio takmičarski karakter i tako je ostalo do danas.

„U proteklih 14 godina ugostili smo više od 280 klapa iz Crne Gore i okruženja. Ove godine približili smo se broju od 400 sudionika među kojima su bili i oni najpoznatiji, što svjedoči o popularnosti i dostignutom kvalitetu Festivala. Nastupile su najpoznatije klape, u Perastu su se našla poznata imena klapskog stvaralaštva, autori novih klapskih pjesama, članovi stručnih žirija i brojni saradnici. Festival klapa u Perastu posebno je prepoznat po programima i sadržajima kojima čuvamo, valorizujemo i predstavljamo nematerijalnu kulturnu baštinu klapskog pjevanja, kao dijela crnogorske muzičke tradicije. Tako festivalska biblioteka sadrži već 300 bokeljskih i crnogorskih klapskih pjesama – tradicionalnih, izvornih i savremenih, autorskih“ – kazao je izvršni direktor Festivala Milan (Mikan) Kovačević.

Posebnost i autentičnu notu, ovom Međunarodnom festivalu daje bokeljska pjesma koja je obavezni dio repertoara svih klapa učesnica.

Međunarodni festival klapa – Perast, 2015. godine, održan je 25 – 28. juna, a počeo je predstavljanjem dvaju festivalskih izdanja, i to knjige „Pjesme dalmatske iz Boke” (1907. god.) Ludvika Kube, autora dr Jakše Primorca i dr Zlate Marjanović, kao i časopisa „Lirica” br. 3. Cilj ovih izdanja bio je promocija klapskog pjevanja i očuvanje muzičke i kulturne baštine Boke Kotorske i Crne Gore.

Ludvik Kuba (1863.-1956.), češki slikar impresionist, folklorist i etnomuzikolog je, putujući, čitav svoj život posvetio sakupljanju pjesama slovenskih naroda. Uz 1.300 sakupljenih pjesama iz Dalmacije, sačuvana je “Zbirka pjesama i napjeva iz Bosne i Hercegovine” koja sadrži 1.127 sevdalinki i narodnih pjesama. Zbirka „Pjesme dalmatske iz Boke” sadrži 161 notni zapis i sačuvana je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Na 450 stranica knjige, prvi put je u Crnoj Gori objavljeno 155 originalnih notnih zapisa s pratećim tekstovima sakupljenim u mjesti­ma Boke Kotorske iz 1907.godine, kao i naučna kritika i studije od posebne važnosti za crnogorsku etnomuzikologiju. Na ovom projektu Festivala klapa, radio je od 2012. godine, a knjiga, kao kruna predanog rada, na najbolji način predstavlja značajan do­prinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.

Festivalski časopis „Lirica” br. 3 predstavlja antologijsku zbirku od 39 klapskih pjesa­ma poznatih bokeljskih autora prošlog stoljeća koji su ostavi­li neizbrisiv trag u tradiciji klap­skog pjevanja u Boki. Svoje mjesto u ovom izdanju našli su autori: Tripo Tomas, Ivo Begu, Dragan Rakić, Božidar Ivanišević, Milorad Minja Vučetić, Nikola Gregović i Nikša Čučić.

O novim festivalskim izdanji­ma govorili su dr Zlata Marjanović, dr Slobodan Jerkov, kao i direktor Festivala Mikan Kovačević.

Glavni program Peraškog festivala imao je tri takmičarske večeri. Prve večeri pu­blika je uživala uz ženske kla­pe, druge večeri nastupile su muške klape, a publika je mo­gla čuti i natjecanje u discipli­ni – nove klapske pjesme. Posljednje večeri su nastupile mješovite klape.

„Fe­sti­val kla­pa u Pe­ra­stu, kao i sva­ki dru­gi fe­sti­val, ra­stao je od ma­log i do­šao do ve­li­kog i re­spek­ta­bil­nog fe­sti­va­la. Ono što ra­du­je je­ste da je fe­sti­va­lu tek 14 go­di­na i da on ima još pu­no pro­sto­ra za raz­voj. Fe­sti­val će vr­lo br­zo mo­ra­ti da se ši­ri na još dana, noći, jer je pre­vi­še in­te­re­se­na­ta, a mi ima­mo ma­lo ka­pa­ci­te­ta. Za naredni 15. Fe­sti­val kla­pa u Pe­ra­stu vo­lio bih da po­bije­di cr­no­gor­ska kla­pa u ja­koj kon­ku­ren­ci­ji, to bi bila do­bra ocje­na da je tih 15 go­di­na ima­lo svoju misiju, kvalitet, od­jek…“ kazao je Ja­smin­ko Šet­ka, umjet­nič­ki di­rek­tor Me­đu­na­rod­nog fe­sti­va­la kla­pa. On je istakao i da je klap­sko pje­va­nje po­te­klo iz cr­kve­nog pje­va­nja, da se iz­vo­di u če­tve­ro­gla­sju u gru­pi od pet do de­vet pje­va­ča i ima svo­je spe­ci­fič­no­sti. Zbog to­ga, klap­sko pje­va­nje ne mo­že­mo po­is­to­vje­ći­va­ti sa za­bav­nom ili no­vo­kom­po­no­va­nom na­rod­nom mu­zi­kom.

“Ono što me posebno ra­du­je je ob­na­vlja­nje klap­skog pje­va­nja u Bo­ki Kotorskoj i ci­je­loj Cr­noj Go­ri. Već na ovo­go­di­šnjem, 14. iz­da­nju fe­sti­va­la, nastupilo je de­setak kla­pa iz Cr­ne Gore. Upra­vo to go­vo­ri da je po­stig­nut ve­li­ki uspjeh na na­čin da je oži­vlje­no ne­što što je od­u­vi­jek bi­lo na ovim prostorima”, istakao je Šet­ka.

Vi­še­gla­sno pjevanje u Cr­noj Go­ri po­sto­ji od dav­nih da­na. Kada je Lu­dvik Ku­ba za­pi­si­vao pje­sme, ra­dio je to u če­tvo­ro­gla­sju, a ne u jed­noj me­lo­dij­skoj li­ni­ji. On je pi­sao ono što je čuo na ovim pro­sto­ri­ma.

“Mi tre­ba da ra­di­mo na to­me da se  još vi­še raz­vi­je klap­sko pje­va­nje, da po­ka­že­mo svi­je­tu ka­ko u Pe­ra­stu ni­je „instant“, već da je klapsko pjevanje na­stalo na kor­je­ni­ma, na ne­če­mu što tu po­sto­ji od dav­nih da­na na ovim prostorima”, poručio je poznati kompozitor i umjetnički direktor festivala Šetka.

Po­sljed­njih go­di­na, na Fe­sti­va­lu u Pe­ra­stu uče­stvu­ju i kla­pe ko­je ne do­la­ze samo sa Pri­mor­ja, već iz Ni­ša, Za­gre­ba, Sa­ra­je­va, Som­bo­ra, Pod­go­ri­ce.

„Tom mi­gra­ci­jom kre­ta­la se i pje­sma. Kao što svi­jet ima raz­li­či­te uku­se, u sva­kom kra­ju će se na­ći ne­ko ko će vo­lje­ti klap­sku pje­smu i ne­ko ko to ne­će že­lje­ti ni da ču­je. Ko­li­jev­kom klap­skog pje­va­nja na­zi­va se Dal­ma­ci­ja, ali se tu mo­že pri­dru­ži­ti i Bo­ka Kotorska i tre­ba da bu­de po­no­sna na svo­je sta­re pje­va­če, a hva­la Bo­gu, i da­na­šnje pje­va­če. Za­to fa­sci­ni­ra da je klap­ska pje­sma u Cr­noj Go­ri u po­sljed­njih de­se­tak go­di­na eska­li­ra­la i da je do­ži­vje­la svoj ve­li­ki raz­voj. Tra­di­ci­ja klap­ske pje­sme uči se od dje­tinj­stva. „Ako di­je­te od­ga­ja­te u tom du­hu, on­da će di­je­te sju­tra vo­lje­ti klap­sku mu­zi­ku i tu ski­dam ka­pu pe­ra­škom Fe­sti­va­lu. To je ve­li­ki i naj­bo­lji za­da­tak fe­sti­va­la, ko­ji to iz­vr­sno ra­di na če­lu sa Mi­la­nom (Mikanom) Ko­va­če­vi­ćem ”- kazao je Jasminko Šetka.

Posljednje revijalne večeri Festivala u Perastu 2015., kla­pe su izvele na­pje­ve iz svog kra­ja. Te no­ći ču­le su se pje­sme iz ci­je­log re­gi­o­na.

Kao manifestacija u koju su kulturne institucije Kotora i Crne Gore prepoznale visoka programska dostignuća, Međunarodni festival klapa u Perastu je od 2012. godine dio Kotor Arta, najvažnijeg multikulturalnog međunarodnog programa u Crnoj Gori. A klapskom muzikom, koja harmoniju nosi u sebi, festival uspješno ostvaruje i svoju misiju građenja mostova prijateljstva u regionu.

Da li je Međunarodni klapski festival – Perast dobio svoju himnu?!

Prva nagrada publike u kategoriji najbolje muške klape i  nove klapske pjesme pripala je klapi „Kaše“ iz Dubrovnika za aranžman i tekst “Slava Perasta“ autora Boža Vodopije, bivšeg konzula Hrvatske u Crnoj Gori, muziku i obradu Vicka Dragojevića, za koju organizatori Festivala  vjeruju da će postati himna peraškog Festivala.

Slava Perasta

Veslali smo Fašinadu
I kitili mladog mađa
S klapom pjevali po gradu
Kada se na kokota gađa.
Tvojom slavom ponosi se
Svaki Bokelj, Boka cijela
A molitva prenosi se
Majci Božijoj sa Škrpjela.
I na moru i na rivi
Uz zvonike i palace
Novu mladost Perast živi
Novu mladost, stare face.
A kada s pjace na ulice
Zaori se glazba znana
Staro kolo mornarice
Kao himna sa usana.
Kroz Verige biser sjaji
Na kamenu Perasta blista
Uspomene mnoge taji
Al’ za sve je ljubav ista.

Hrvatska zaštitila klapsko pjevanje na UNESCO-vom popisu nematerijalne baštine

Na sedmom sastanaku UNESCO – Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, održanom  u Parizu decembra 2012. godine, Hrvatska je dobila još jedno zaštićeno nematerijalno kulturno dobro – klapsko pjevanje.

Hrvatsko izaslanstvo u sastavu: predstavnika Ministarstva kulture, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Stalnog predstavništva RH, zahvalilo je Međuvladinom odboru što je prepoznao klapsko pjevanje kao iznimnu baštinu svijeta. S više od 650 predstavnika zemalja članica konvencije, proslavio se upis uz slušanje kratkog programa klapskih pjesama koji je kao iznenađenje odboru pripremilo Ministarstvo kulture. U UNESCO-u su se toga dana nastavili prigodni i spontani programi klapskog pjevanja.

Bit će to snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera popularizacije. No to znači i preuzimanje obveza, na međunarodnoj i na nacionalnoj razini, da se tako visoko valorizirano kulturno dobro nadalje čuva, prenosi i promiče kao dio svjetske baštine. Uvrštavanjem na reprezentativni popis, priznati međunarodni status našeg nematerijalnog kulturnog dobra, otvara i brojne druge mogućnosti promicanja Republike Hrvatske, njezine kulture i stvaralaštva kao i promoviranja specifičnosti njezinih pojedinih regija i područja, posebno kroz kulturni turizam – tada su saopštili su iz Ministarstva kulture Hrvatske.

Miro Marušić