Gromoglasnim aplauzom hercegnovska publika pozdravila je jednu od najvećih zvijezda jugoslovenskog filma Milenu Dravić, kojoj je dodijeljena nagrada Milan Žmukić, za izuzetan doprinos afirmaciji Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival.
Diva konematrografije naših prostora je iz opravdanih razloga bila spriječena da svečano otvori Festival , iako je došla u Herceg Novi. Nakon odgledanog isječka iz filma “Mali film o velikoj Mileni” reditelja Miloša Radovića, novinarka Tatjana Nježić pročitala je Mileninu poruku:
“Draga i predivna publiko, došao je taj divni, srećni trenutak da otvorimo 32. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Festival u slavu filma, u slavu umetnosti. Umetnosti koja je lepša, a snažnija i stvarnija od svega. Umetnosti koja jeste najbolji deo čoveka, pre svega onog za koga se stvara.
Fizički sam tu blizu, puna radosti i nade, zbog vas sam došla u divni Herceg Novi. Na žalost moje zdravstveno stanje danas i odluke lekara me drže prikovanu za sobu, primoravaju da vam budem samo blizu, ali sam i i dušom i srcem sa vama i uz vas. U pomoć mi je priskočila i ova pisana reč. Od sveg srca vam je upućujem. Duboko vam se klanjam i pozivam vas da čuvate film, umetnost i kulturu. Kultura je kao ljubav, ona svoje ljude poštuje i višestruko uzvraća. I pozivam vas da zajedno iz sveg srca uskliknemo; Festival je otvoren. I, nek se zatrese velelepna, stoletna Kanli kula, nek zatrepere i zvezde i nebo od odjeka reči: Festival je otvoren. Za najbolji deo svih nas, za filmsku umetnost, za lepotu koja vezuje ljude tananim a čeličnim nitima: Neka dani filma počnu. I, nek nam je sa srećom”.
Sedma umjetnost zavladala Herceg Novim
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je sa bine Kanli Kule da je privilegija ovog avgusta biti u Herceg Novom.
“Hercegnovski filmski festival još jednom će pokazati da film nije samo vizuelna projekcija u pokretu – on je umjetnost koja prikazuje život, svjedočanstvo o svijetu i slika vremena. Sedma umjetnost će zavladati jedinstvenim pozornicama koje ima samo naš grad – tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, trgom Mića Pavlovića i Kućom nobelovca Ive Andrića koja je otvorena u rekonstrukciji. Donijeće nam slike, zvuk, priče i izraze vrhunskih umjetnika, nove poetske avanture i poglede, izazvaće emocije, poslaće važne poruke, pozvati na razmišljanje i druženje, spojiti ljude iz cijelog svijeta”, rekao je Katić.
Istakao je da se načaj Filmskog festivala za Crnu Goru i cijeli region, za afirmaciju umjetnika i promociju kvaliteta, za okupljanje filmskih profesionalaca iz svih domena industrije – ogleda i u tome što je ovo manifestacija od nacionalnog značaja. Stoga, Filmski festival ima neupitnu podršku Opštine Herceg Novi i države Crne Gore.
”Trajanje jednog događaja dokaz je da on ima dušu i kvalitet, a to nam potvrđuje puna Kanli Kula nakon 32. godine. Vjerujem da bi Milan Žmukić bio ponosan da je večeras sa nama”, kazao je Stevan Katić, dodajući da su garant svijetle budućnosti Festivala poštovanje tradicije, novi programi i tim mladih stvaralaca koji su udružili svoje energije, znanje i kreativnost.
”Istina je da hercegnovska smotra filma ima toliko snažan uticaj na ljude i kinematografiju naše zemlje da je prerasla svakog pojedinca i instituciju. Filmski festival je kulturni kapital i odrednica našeg grada i cijele države”, zaključio je predsjednik Opštine Herceg Novi.
Ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović rekao je da brojnost publike na hercegnovskom filmskom festivalu pokazuje da film i dalje ima onu magiju koja može da nadiđe svu zavodljivost raskošne pojavnosti ljetnjeg života u jednom primorskom gradu.
”Toj vjernoj publici omogućeno je da se u ambijentu koji i sam nosi nešto od filmske magije, upozna sa onim ostvarenjima koja predstavljaju aktuelnu reakciju sedme umjetnosti na protivrječnosti epohe u kojoj živimo, otkrivaju nam njeno lice i naličje, pokrenuću našu maštu ali i savjest”, rekao je ministar Bogdanović. Kako je dodao, film je umjetnost koja najubjedljivije može da odrazi kompleksnost ovog vremena,a ta moć uspjeva da održi interesovanje šire publike za teme koje nadilaze dnevne i površne fascinacije, sprečavajući da iskustvo savremenog čovjeka bude lišeno velikih priča i sve one začudnsoti koju nosi novo doba.
