Nakon što smo u prvom tekstu govorili o naslijeđenim problemima i značaju i izazovima u vezi sa Termoelektranom Pljevlja, danas nastavljamo priču i okrećemo se novim projektima i investicijama u obnovljive izvore energije. Ovaj segment pokazuje kako EPCG gradi energetsku budućnost Crne Gore i kako se odgovara na izazove tranzicije ka zelenoj energiji.
Šta je to značajno uradilo novo poslovodstvo počev od aprila 2021. godine?
Već na kraju 2021. godine donijeli smo jednu od najznačajnijih odluka, prešli smo na tržišnu način poslovanja sa KAP-om. Zahvaljući ovoj odluci spriječiti smo gubitak za kompaniju od blizu 200 miliona evra. Takođe, već sredinom 2021. godine suočavamo se velikim promjenama cijena električne energije na berzama. Investicije u energetici nijesu lake i brze. Od ideje do realizacije prođe više godina, a za neke i više od 10 godina, neke se nikad i ne realizuju. Administrativno-tehnički uslovi(zakoni, uredbe, regulatorni okvir, prostorni planovi, komplikovana procedura priključenja, nedostatak administrativnih kapaciteta,…) u značajnoj mjeri otežavaju realizaciju projekata i oduzimaju ogromno vrijeme.
Kako biti brz i efikasan i sanirati, koliko je to moguće, posledice nerada, nedostatka vizije, neodgovornog odnosa prema energetskoj tranzicije i izbeći uništenje kompanije usled energetske krize, bili su teški zadaci pred novim poslovodstvom. Sada ćemo citirati dio teksta koji je objavljen u septembru prošle godine, i koji jednako aktuelan i danas i koji daje dio odgovora.
Solari 3000+/500+, Solari 5000+
Suočeni sa činjenicom da naša kompanije u prethodnih trideset godina nije bila inicijator ni jednog značajnijeg projekta koji se odnosi na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), odmah po dolasku novog poslovodstva počela je rasprava kako da u najkraćem mogućem roku izgradimo što više novih izvora električne energije. Prvobitna ideja da odmah počnemo da radimo solarne elektrane (SE) na neplodnom zemljištu, kamenitim predjelima (kameno more) i sličnim površinama, imala je nekoliko značajnih administrativno-tehničkih problema, koji bi u velikoj mjeri usporili izgradnju novih solarnih elektrana. Izmjene prostornih planova, ograničeni kapaciteti za priključenje SE i slične administrativno-tehničke prepreke koje bi završetak izgradnje većih SE prolongirali za nekoliko godina. Ovi ograničavajući faktori natjerali su poslovodstvo EPCG da traži i druga rešenja čija bi realizacija bila najbrža, a ujedno i najefikasnija. U julu 2021. godine poslovodstvo EPCG je osmislilo novu poslovnu politiku – proizvodi električnu energiju tamo gdje trošiš i koliko trošiš. Istog mjeseca pokrenut je projekat Solari 3000+/500+(30MW-postavljanje solarnih elektrana na krovovima potrošača). Urađeno je Idejno-tehničko rešenje, Studija izvodljivosti, obezbijeđena kreditna sredstva u iznosu od 30.000.000€ (rok vraćanja 10 godina, grejs period 2 godine, kamatna stopa fiksna 1,63%), objavljen poziv za prijavljivanje potrošača, objavljen javni poziv za nabavku opreme (vrijednost 22.000.000€), zaključen ugovor sa EKO-fondom za obezbjeđivanje subvencije od 20% za potrošače, formirano preduzeće EPCG-Solar-Gradnja, izvršena obuka montera, urađena neophodna dokumentacija (Ponude, Ugovori sa potrošačima, Ugovor sa EPCG-Solar-Gradnja, Zahtjevi za priključenje CEDIS, Zahtjevi za dobijanje statusa kupac-proizvođač FCS, definisan obrazac fakture prema potrošačima…), prvi MW opreme stiže krajem juna 2022. godine i počinju montaže. Značajnije količine opreme dolaze početkom septembra 2022. godine i 01. septembar 2022. godine možemo smatrati danom početka implementacije projekta Solari 3000+/500+. Sredinom 2023. godine počinje nastavak projekta kroz projekat Solari 5000+, gdje je planirano da se ugradi još 70MW, okvirne, vrijednosti 50.000.000€. Ovdje se moglo navesti još dosta aktivnosti koje su pratile realizaciju ovih projekata, ali smatram da bi se na taj način mogla zanemariti suština. A suština je, koliko smo instalirali solarnih elektrana, kolika je snaga tih elektrana, koliko su električne energije proizvele te elektrane, i koliki su troškovi čitavog projekta.
Tačno je da solarne elektrane koje je EPCG instaliral u projektima Solari 3000+/500+ i Solari 5000+ nijesu u vlasništvu EPCG, ali EPCG ima ugovoreni odnos sa tim potrošačima i sa njima razmenjuje električnu energiju po istim cijenama, trenutno po 45€/MWh. Energiju kojom smo do tada snabdijevali potrošače može sada da se prodaje po berzanskim cijenama. Svi dobijaju, i potrošači, nemaju troškova za električnu energiju, i EPCG, koja može svoju energiju da prodaje po tržišnim cijenama. Ovaj projekat je od najšire stručne javnosti proglašen kao jedan najboljih u regionu. Mnogo je bolji ovaj model, od modela povlašćenih proizvođača. To je neuporedivo.
Poslovna filozofija “proizvodi gdje trošiš” je danas opšteprihvaćena u svim razvijenim zemljama i Crna Gora se ističe kao regionalni primjer u realizaciji ove politike.
Osim ove poslovne politike, još dvije poslovne politike mogu doprinijeti relativno brzom i efikasnom razvoju energetike u Crnoj Gori, a to su:
Koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu, hidro i vjetro, za priključenje novih solarnih elektrana
Instalacija Baterijskih elektro-skladišnih sistema (BESS), koji bi u velikoj mjeri povećali vrijednost električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (sunca i vjetra) i koji bi u značajnoj mjeri izvršili uravnoteženje, dnevnog, dijagrama proizvodnje električne energije. Takođe, za priključenje BESS možemo koristiti već postojeću energetsku infrastrukturu.
Možete primijetiti da smo ovim poslovnim politikama, u najvećoj mogućoj mjeri prevazišli, najznačajnije probleme priključenja energetskih postrojenja, i stvorili smo osnovu za relativno brz razvoj energetike u Crnoj Gori. Da li je to dovoljno da dođemo do potpune energetske stabilnosti. Naravno da nije, ali drugim aktivnostima, koje ćemo kasnije spomenuti, moći će se zaključiti da smo na dobrom putu da postanemo pobjednici energetske tranzicije.
EPCG je, sa ćerkom firmom EPCG-Solar-Gradanja(ESG) na 31.08.2025. godine kroz projekte Solari 3000+/500+ i 5000+ već instalirala solarne elektrane kod 8.260 potrošača čija je ukupna instalisana snaga 79,287MW i proizvodnja 92.764MWh. Osim ovih elektrana uradili smo dodatnih 10 elektrana ukupne snage 10.653MWp u Željezari i 2,367MWp na brani Vrtac, čija će proizvodnja biti 15.233MWh.
Nesporno je da ćemo do kraja 2025. godine instalirati još blizu 10,000 MWp kroz projekat 5000+, i u Željezari dodatnih 4,637MWp (za većinu već je trebovana oprema iz magacina), i na brani Vrtac-zapad 0,750MWp(postavljene konstrukcije i montiraju se paneli). Na Kapinom Polju uveliko se postavljaju konstrukcije i za očekivati je da će do kraja ove godine biti završeno jop: Kapino Polje L1 6,020 MWp, Kapino Polje L2 6,020 MWp i najvjerovatnije Kapino Polje B1 11,430 MWp. Napominjemo da su završeni javni pozivi za nabavku transformatorskih sistema za elektrane na Kapinom Polju i na branama Vrtac i Slano. Približno za 30MWp.
Vjetro park Gvozd, investicija vrijedna 82 miliona evra, izvjesno je, počeće sa probnim radom do kraja ove godine. Temelji su završeni, oprema je u Luci Bar, do kraja avgusta biće završena i adaptacija kritičnih tačaka na putevima u Crnoj Gori kako bi se omogućio transport opreme od Luke Bar do naše lokacije. Gvozd 2 je takođe izvjestan, obezbijeđen je kredit od 25 miliona evra, takođe od EBRD.
Takođe, počeli smo sa realizacijom, sjajne ideje, da koristimo vode Liverovićkog jezera, za proizvodnju električne energije. Trasa je, Liverovići, Željezara, rijeka Bistrica, rijeka Zeta, kanali i HE Perućica. Na osnovu ovog potencijala moguće je ostvariti proizvodnju od 20.000MWh na godišnjem nivou, čija bi vrijednost bila preko 2 miliona evra. U šali ovaj projekat nazivamo „Čudo neviđeno“, prvi kWh iz Liverovića. Projekat koji je do sada bio poznat kao najveći promašaja u istoriji energetike u Evropi, i koji je dosad, u prethodnih gotovo 70 godina, donio Crnij Gori 0kWh i 0 evra.
Početkom septembra završavaju se javni pozivi za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za:
- I fazu valorizacije voda Nikšićkog polja (tunel Krupac-Slano) i
- Ugradnju 8. agregata snage 58MW, koji se finansira iz kredita KFW banke u iznosu od 40.000.000€
Dana 29.08.2025. godine raspisan je javni poziv za izradu dokumentacije, nabavku opreme i izvođenje radova za 2 BESS ukupne snage 60MW kapaciteta 240MWh, i čiji je projektovani budžet 48 miliona evra. Ovi baterijski sistemi će se instalirati u EPCG-Željezari-Nikšić, zbog odličnih uslova za priključenje na tom lokalitetu.
U tabeli koja slijedi prikazaćemo šta smo u uradili u prethodnom periodu i šta je izvesno da ćemo uraditi i šta su nam dalji planovi.
TABELA SA INVESTICIJAMA:
Iz tabele se jasno uočava da je EPCG pokrenula snažan investicioni ciklus. Ne radi se više o planovima, već o konkretnim projektima i izvjesnim realizacijama. Neki projekti su završeni, neki su u toku, za neke je završen postupak Javne nabavke. Svi ti elemente čine izvjesnim realizaciju tih investicija. Ostavljamo mogućnost kašnjenja od nekoliko mjeseci zbog moguće administrativno-tehničkih problema, ali realizacija je više nego izvjesna.
Iz tabele se jasno uočava da će EPCG na 31.12.2025. godine imati instalirano, ukupno, 187,241MW novih izvora električne energije, čija vrijednost iznosi 168.800.000€, i koji će imati godišnju proizvodnju od 328.146MWh, a uzimajući u obzir berzanske cijene, ova proizvodnja će vrijediti 32.814.572 €. Moramo naglasiti da ćemo zahvaljujući obnovljivim izvorima energije smanjiti emisiju CO2 za 391.380 tona, a čija je vrijednost 27.396.620 €
Ovdje ćemo se namjerno osvrnuti na očekivano stanje realizovanih investicija na 30.06.2026. godine, jer nakon tog datuma počinje vraćanje kredita od 50.000.000€(rok 48 mjeseci, grejs 12 mjeseci) koji je uzet kako bi se plaćala uvezena električna energija, ove godine, zbog ekološke rekonstrukcije TEP.
Do 30.06.2026. očekujemo još 103,600MW novih obnovljivih izvora električne energije. I to 60 MW od BESS (BESS se računa kao novi izvor snage 60MW) koje bi uzimale iz mreže najjeftiniju električnu energiju, a predavali mreži najskuplju, ukupna količina te energije iznosila na godišnjem nivou 131.400MWh čija bi vrijednost bila minimum 13.140.000€. Ovdje nećemo računati očekivane prihode od balansiranja i regulacije. Izvesna je, takođe, izgradnja vjetroparka Gvozd2 snage 21MW i godišnje proizvodnje 63.000MW vrijednosti 6.300.000€. Uz dodatne solarne elektrane na kraju juna 2026. godine EPCG mogla, da sa zadovoljstvom da konstatuje, da je od septembra 2022. godine izgradila novih izvora električne energije čija je ukupna snaga 290,841MW, i očekivana godišnja proizvodnja 565.356MWh čija je vrijednost 56.356.572 €. Ušteda CO2 bi bila 652.311 tona, vrijednosti 45.661.790€.
Do 31.12.2026 očekujemo još dodatnih 123,600MW i dodatnu proizvodnju od 199.720MWh vrijednosti oko 20.000.000€.
U drugoj polovini sledeće godine posebno bi istakli nabavku novih BESS snage 50MW i kapaciteta 200MWh koje bi instalirali na Gvozdu, jer već imamo izgrađenu energetsku infrastrukturu. Na Gvozdu bi, takođe, počeli sa instalacijom i novih solarnih elektrana, primjenjujući takozvani hibridni model odnosno koristeći već izgrađenu energetsku infrastrukturu za vjetroparkove Gvoz i Gvozd2. Znači, da bi na 31.12.2026. godine mogli da imamo ukupno 414,441MW novih obnovljivih izvora, čija bi proizvodnja iznosila 765.076MWh i čija bi vrijednost na tržištu bila 76.328.572 €.
Možda nekome ovo bude izgledalo suviše optimistično, ali mi mislimo da je realno i ostvarljivo. Ovi projekti jednostavno nemaju alternative. Zbog nevjerovatnog zaostajanja od 1982. godine do 2022. godine, mi moramo da radimo efikasno i brzo. Vizija je ispravna, sad je sve na nama. Naravno mislimo da i šira društvena zajednica, kroz prevazilaženje administrativno-tehničkih problema, mora da da značajan doprinos.
Takođe, izvjesno je da će u 2027. godini početi sa radom 8. agregat na HE Perućica snage 58MW čiji ćemo potencijalnu potrošnju projektovati na minimum da završetka projekta Valorizacija voda Nikšićkog polja(Faza I tunel Krupac-Slano, faza II prevođenje poplavnog talasa Zete u Krupac). Za Fazu I, završava se do 15. septembra ove godine Javni poziv, vrijednosti do 12 miliona evra, za izradu dokumentacije i izvođenje radova,će. Realizacija se može očekivati do kraja 2027. godine.
Tako da do kraja 2027. godine možemo očekivati da ćemo imati 683,441MW novih obnovljivih izvora, čija proizvodnja će iznositi 1.219.893MWh i čija će vrijednost biti 121.810.272 €, i uštedu CO2 od 1.372.302t vrijednosti 96.061.139€
Važno je napomenuti da se, gotovo, svi projekti finansiraju iz kreditnih sredstava(projekti vraćaju kredite, kraće je vrijeme povrata investicije od ročnosti kredita). Najjače Evropske finansijske institucije, EBRD i KFW, u iznosu od gotovo 150 miliona evra, već finansiranju naše projekte, sa jasno iskazanom spremnošću da još snažnije podrže i ostale projekte koje se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Mislimo da je to najbolja poruka kako i šta radi EPCG, i ujedno najbolji odgovor dežurnim kritičarima.
Osim ovih projekata koje realizuje direktno EPCG, u narednom periodu očekujemo saradnju sa strateškim partnerima kako bi realizovali i druge projekte, prije svega izgradnju HE Kruševo i izgradnju još nekoliko stotina MW solarnih elektrana i više stotina MWh baterijskih posrtrojenja.
Takođe EPCG će u narednom periodu raspisati javni poziv za ostvarivanje potencijalne saradnje sa partnerima koji se nalaze u poodmakloj fazi izrade dokumentacije, odnosno dobijanja građevinske dozvole, za gradnju novih izvora električne energije.
Moramo da izrazimo nadu i očekivanja da će potencijalni koncesioni proizvođači, za koje raspisan javni poziv od strane ministarstva, i koji traje do sredine novembra, doprinijeti stabilnosti energetskog sistema Crne Gore.
U, ovom, tekstu još ćemo se osvrnuti na kupovinu imovine Željezare Nikšić za koju je EPCG izdvojila 5.000.000 € sopstvenih sredstava, i u dogovoru sa tadašnjim Vladom koja je izdvojila dodatnih 15.000.000 €, preuzeli smo i obavezu preuzimanja 230 radnika. Pokušano je da se pokrene proizvodnja i prerada čelika sa nekim od potencijalnih investitora, ali taj proces očigledno ide dosta teško. Važna napomena, po tom osnovu EPCG nije imala nijedan cent dodatnih troškova niti je pretrpela bilo kakvu štetu. Bez obzira na teškoće u pokretanju proizvodnje EPCG-ŽELJEZARI Nikšić je prvih 6 mjeseci, baveći se izradama konstrukcija, ostvarila dobit od 400.000 €. Takođe, EPCG je u krugu Željezare već postavila 10MWp, do kraja godine biće postavljeno 15MWp, a u konačnom i 23MWp, a možda i više, jer su UTU izdati za 30MW. Proizvodnja bi iznosila 27.612MWh, a vrijednost te proizvodnje bi bila 2.761.200€ na godišnjem nivou. Zahvaljući tome što se u Željezari nalaze dva velika transformatora 35/110kV snage 63MVA, što je bilo odlučujuće pri izdvajanju sredstava za kupovinu imovine Željezare, moći ćemo da priključimo 2 BESS, ukupne snage 60MW i kapaciteta 240MWh, koje će ostvarivati prihode na godišnjem nivou od preko 13.000.000 €. Ovo je samo dio energetskog potencijala Željezare. Osim ovog potencijala značajan dio zemljišta, koje se nalazi van kruga Željezare, dobio je status gradskog građevinskog zemljišta i vrijednost mu je višestruko uvećana. Za valorizaciju i ove imovine očekuje se dobijanje UTU za početak realizacije stambeno-poslovnog kompleksa Sunčani grad. I u konačnom, i ukoliko se ne bude mogla pokrenuti proizvodnja, dio opreme se može prodati i ostvariti značajan prihod. Započeti poslovni procesi bi se nastavili, a pokrenuli bi se i drugi, izrada betonskih stubova, započeo bi se proces podrške energetskoj efikasnosti kroz izradu eloksirane i PVC bravarija, usluge keteringa…. Moramo naglasiti da smo sa CGES-om i CEDIS-om pokrenuli izradu Idejno-tehničkog rešenja za realizaciju DATA centra takođe u Željezari
Nadamo se da će dežurni kritičari ubuduće uzimati u obzir i ove informacije.
Čitavu analizu oko kupovine imovine Željezare možemo prevesti na vrlo razumljivu konstataciju, danas imovinu možemo prodati 3 puta više nego što smo je platili, a radnici bi i dalje nastavili da rade. Pametnom dosta.
ZAKLJUČAK
I pored ogromnih, naslijeđenih, teškoća EPCG je u punom investicionom zamahu sa jasnom vizijom kratkoročnog i dugoročnog razvoja. Najvažnije je da su vizije razvoja potvrđene i da se već realizuju. Još jednom da ponovimo osnovne postulate te politike:
- Proizvodi gdje trošiš
- Primjena hibridnih modela priključenja, koristiti već izgrađenu energetsku infrastrukturu za priključenje novih energetskih postrojenja
- Snažan razvoj velikih i manjih BESS(baterijskih sistema)
- Strateška partnerstva
- Privatno-javna partnerstva
Važno je istaći da dosadašnja, a i buduća novoizgrađena postrojenja ostaju u vlasništvu EPCG i njenih građana.
Realizacijom planiranih investicija energetski sektor će služiti za ponos Crnoj Gori i čitavom društvu.
Magistrala je trasirana, radovi se izvode. Nije više pitanje može li se nešto uraditi, već kada ćemo završiti.
EPCG radi!
