Početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća južno od Pašmana, uz otočić Gnalić, pronađena je olupina drvenoga broda. Nakon što su je brojni pretraživali roneći iz različitih pobuda, konačno doživljava znanstveno istraživanje, koje je mnogo toga otkrilo.
Pored Gnalića pored njega, ispod moćne modrine, leži olupina velikoga trgovačkog broda koji je prometovao između Venecije i Orijenta u vrijeme kasne renesanse. Početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća pronašli su ga ribari i ronioci s otoka Murtera.
Kako takva otkrića teško ostaju tajnom, a bespravne aktivnosti se brže organiziraju nego one znanstvene, bez sumnje je nalazište znatno osiromašeno prije prvih službenih uvida u njegov potencijal. No i uza sve to, iznimno je bogato, a prve legalno izvađene nalaze prepoznala je nekolicina stučnjaka.
Iznenađenje na dnu mora
Iako se na olupini radi od druge polovine šezdesetih, tek je tijekom posljednjega desetljeća provedeno sustavno istraživanje, koje je donijelo nove uzbudljive spoznaje.
– Dugo smo vremena sumnjali da je ovo nalazište još izrazito vrijedno. Godine 2013. smo započeli s istraživanjem dijela nalazišta za koje se mislilo kako je riječ o pramcu, kao da je brod potonuo na kobilicu te kako je sačuvan samo njegov donji dio. Vrlo brzo shvatili smo da je zapravo brod potonuo na desni bok, kaže voditeljica istraživanja dr. sc. Irena Radić Rossi.
Svaka etapa nudi poneko vrijedno otkriće
Uz dovoljno sredstava, istraživanje bi bilo moguće dovršiti u godinu, dvije, no o tome zasad nema govora. Rad na lokalitetu bi mogao trajati 10 godina, ako bude onih koji će ga financijski moći iznijeti, dodaje Radić Rossi. Trenutno, novaca ima za istraživanje u trajanju od najviše mjesec dana. Malo je vremena kako bi se lokalitet istražio i pokrio kako bi neoštećen dočekao slijedeću istraživačku sezonu.
– Osim brodske konstrukcije, koja je fanastično očuvana i koju otkrivamo korak po korak i zahvaljujući kojoj ćemo moći rekonstruirati mletačku brodogradnju iz kraja 16. stoljeća – pronašli smo i neke sitne nalaze koji su nas razveselili. Primjerice, pronašli smo olovnu plombu mletačkog dužda, kazala je Radić Rossi.
Plomba mletačkog dužda, nepoznato staklo, bačve s bojama…
Olovne plombe otkrivaju čija je roba putovala brodom, pronađene su i sirovine za proizvodnju boja, dosad nepoznati oblici staklenoga posuđa, razni sitni predmeti, i svi govore o brodu, ali i teretu i ljudima koje je prevozio. U šarolikoj međunarodnoj ekipi brojni su dali vrijedan doprinos, tako i japanski stručnjak u fotogrametriji, koji godinama sudjeluje u istraživanju.
– Ne znamo mnogo o venecijanskoj brodogradnji, pa je ova olupina za nas veoma važna, kako bismo razumjeli kako su gradili plovila koja su ih nosila širom svijeta i na taj način širila njihovu moć i donosila bogatstvo Mletačkoj republici, kaže Kotaro Yamafune.Godine 2015. ekipi se pridružio iskusni podvodni arheolog s Bliskog istoka Ahmed Al Syabi. Nastojim prikupiti nove spoznaje o Veneciji te o europskim brodolomima i jako mi je zanimljivo, dodaje ovaj zaposlenik Ministarstva baštine i turizma Omana.
Ovakva istraživanja odlična su prilika za učenje i onima s manje iskustva, kao što su studenti Malteškog sveučilišta. Poželimo im stoga darežljive pokrovitelje, za nastavak istraživanja ovog pola stoljeća otkrivenog, a još tajnama bogatog broda.
