Čast da zatvori njenu glavnu ovogodišnju nautičku sezonu, Luci Kotor ukazala je ni manje ni više, nego jedna kraljica. Megakruzer „Queen Elizabeth“ čuvene britanske pomorske kompanije „Cunard“, možda je i najviše odgovarajući brod da svojom veličanstvenom, gotovo kraljevskom elegancijom, u velikom stilu, „spusti zavjesu“ na sezonu tokom koje su Kotorani i Bokelji ugošćavali mnoge manje ili veće putničke brodove, od onih već pomalo starijih i klasičnih, do najmodernijih tehnoloških dostignuća svjetske brodogradnje kao što je to bio potpuno novi impresivni megakruzer „Regal Princess“.
Ambijent jedinog fjorda na Mediteranu, oplemenjen kasno-novembarskim suncem i temperaturom od gotovo ljetnjih 24 stepena Celzijusa, u ponedjeljak 24.novembra upotpunila je elegentna kraljica na moru. Decentna tamno siva boja trupa ovog 294 metra dugog broda, kombinovana sa bijelim nadgrađem i jarko crvenim antifaulingom na vodenoj liniji, te za “Cunard“ prepoznatljivom crveno-crnom tzv. cimunjerom (dimnjakom), „Queen Elizabeth“ čine odmah vizuelno povezanom sa generacijama i generacijama klasičnih transatlantika i prvih kruzera te glasovite pomorske kompanije što baštini tradiciju dugu 175 godina. „Cunard“ je jedna od najuglednijih kompanija u svijetu luksuznih putničkih brodova i ima ultrabogatu istoriju koja seže još u davnu 1839 godinu kada je njen osnivač Samuel Cunard dobio ugovor sa britanskom kraljevskom poštom da uspostavi redovan putničko-poštanski brodski servis preko Atlantika, povezujući Britaniju i SAD. Kompanija „Cunard“ je narednih više od stotinu godina bila jedna od najuticajnijih na transatlantskim rutama. U anale svjetskog pomorstva ušli su neki od njenih čuvenih transatlantika koji su se često kitili „Modrim vrpcama“ – nagradama za najbrže prelaske Atlantika , a čije je osvajanje u prvoj polovini 20.vijeka, bilo pitanje nacionalnog prestiža velikih evropskih pomorskih nacija i njihovih nacionalnih brodogradnji – Britanaca, Njemaca, Francuza, Italijana…
U toj izvanredno uzbudljivoj i skupoj međunarodnoj tehnološkoj trci, krajem tridesetih godina prošlog vijeka, na navozu čuvenog škotskog brodogradilišta „John Bown“ na obali rijeke Clyde, 1938 rođena je „baka“ i imenjakinja aktuelne „Cunardove“ kraljice – veliki transatlantik „Queen Elizabeth“ od 83.637 BRT, dugačak 314 metara sa impresivnim parnoturbinskim pogonom snage čak 160 hiljada konja. Luksuzno opremljeni brod trebao je da od svoje nešto malo manje i starije polusestre, transatlantika „Queen Mary“ preuzme primat na ruti između Evrope i SAD preko sjevernog Atlantika i okiti se “Modrom vrpcom“ kao najbrži brod na toj liniji. Sve je to spriječilo izbijanje Drugog svjetskog rata pa su obje tadašnje „Cunardove“ kraljice stavljene u vojnu službu kao brzi transportni brodovi koji su iz dalekih krajeva svijeta, na ratišta Evrope, dovozili stotine hiljada vojnika. Sa „Queen Elizabeth“ ih je prebačeno čak 750 hiljada a zbog njene velike brzine, kraljicu, iako je preplovila preko 500 hljada milja tokom rata nisu uspjele potopiti njemačke podmornice iako je Hitler obećao veliku nagradu za podmorničara koji na dno okeana pošalje ponos britanske brodogradnje i ujedno, ogroman vojno-tehnološki resurs koji je ubrzano, na njemačku štetu mijenjao odnos snaga na Zapadnom frontu. Nakon rata, „Queen Elizabeth“ je konačno zaplovila u svojoj pravoj namjeni putničkog broda-transatlantika, ali se na tome nije dugo održala zbog narastajuće konkurencije interkontinetalnog aviotransporta. Ponosni veliki brod je prodat i tužno je skončao u požaru koji je pod misterioznim okolnostima na njemu izbio 1972 godine u Hong Kongu.
Moderni nasljednik imena „Queen Elizabeth 2“, u floti „Cunarda“ zaplovio je 1969, a korišten je do 2008 kada je prodat bogatim arapskim šeicima što su ga nemjeravali pretvoriti u stacionarni brod-hotel usidren kod Palm Jumeirah ostrva u Dubaiju.
Aktuelna „Queen Elizabeth“ treći je brod koji nosi to slavno ime u floti „Cunarda“ i sa njegovim prethodnicima iz 1939, odnosno 1969 godine, dijeli i činjenicu da im je svima na porinuću bila aktuelna britanska kraljica Elizabeta II. Kraljica je kumovala najnovijoj, trećoj svojoj imenjakinji na moru, aktuelnom brodu „Queen Elizabeth“, na ceremoniji održanoj 11.oktobra 2010 u Sautemptonu. Samo par dana prije toga, ovaj impoznatni brod od 91.900 tona, završen je u italijanskom brodogradilištu Fincantieri Monfalcone blizu Trsta, po cijeni od preko 560 miliona eura.
„Queen Elizabeth“ je moderni kruzer klase „Signature“ i svojevrsna je „polu- sestra“impoznatnog s kruzera „Nieuw Amsterdam“ koji je takođe čest gost luke Kotor. Brod britanskog „Cunarda“ dugačak je 294 i širok 32,3 metra, gaz mu iznosi 8 metara a ima ukupno 16 paluba. Dizel-električni pogon ukupne snage skoro 88 hiljada konja, preko dva azipoda, brodu daje impozantnu maksimalnu brzinu od skoro 24 čvora, pa, iako je ovo prvenstveno udobni kruzer maksimalnog kapaciteta 2.500 putnika, „Queen Elizabeth“ u sebi ipak ima nešto gena svojih slavnih i brzih transatlantik-predaka. Po ocjenama onih koji su na njoj putovali, „Queen Elizabeth“ se već četiri godine od svoga porinuća, konstano drži na listi od 10 najboljih kruzera svijeta. Zašto je to tako, postaje vam jasno čim stupite na palubu ovog impresivnog broda- iza moderne spoljašnjosti i više-manje kutijastih formi eksterijera karakterističnih za današnje „ploveće hotele“, krije se fascinanta unutrašnjost, napravljena da „oživi“ i oda počast pretku današnjeg broda – legendarnoj „Queen Elizabeth“ iz 1939.
Naš reporter zahvaljujući menadžmentu Luke Kotor i barskog „Jadroagenta“ koji je agent „Cunarda“ u Crnoj Gori, bio je među par rijetkih sretnika što su prošle sedmice obišli „Queen Elizabeth“ i doživjeli svojevrsno vremeplov-iskustvo. Naime, jedino ulazak u mašinu za putovanje kroz vrijeme može na pravi način dočarati „sukob“ ultramoderne spoljšnjosti, pogona i opreme broda iz 21.vijeka sa „starinski“ dizajniranom, klasičnom unutrašnjošću gdje su smjeteni putnici na čak 12 njima dostupnih paluba. Preostale 4 od ukupno 16 paluba ovog broda, namijenjene su isključivo za posadu, a u toj ekipi koja broji 997 ljudi, pripadnici su čak 49 različitih nacinalnosti, među kojima su i ljudi iz naših krajeva – Crne Gore, Srbije, Makedonije, Hrvatske, odakle dolazi zamjenik kapetana, Luko Vojvoda iz Dubrovnika.
DAMA KAPETAN BRODA
Na čelu ovog izuzetno efikasnog multinacionalnog tima posade koja mora funkcionisati besprekorno poput najpreciznijeg švajcarskog sata, nije kao što bi se to očekivalo, neki iskusan, bradati stari kapetan, koji u borama na licu i vječito upaljenoj luli, nosi svjedočanstvo bezbrojnih milja što ih je „natukao“ tokom svoje višedecenijske karijere. Ne, sasvim suprotno – na čelu morske kraljice je jedna dama- kapetanica Inger Torhauge koja dolazi sa dalekih Farskih ostrva. Ova dama prva je i za sada jedina žena-kapetan na „Cunardovim“ brodovima. Na tu je dužnost tada 43-godišnja neudata kapetanica Inger Klein Olsen, stupila decembra 2010 kada je preuzela komandu nad sestrom-blizankinjom „Queen Elizabeth“, „Cunardovim“ brodom „Queen Victoria“. Stručnjaci u pomorskim krugovima tada su se čudili kako je jedno od oličenja tradicije, čak i konzervatizma u svjetskoj pomorskoj industriji,čuveni „Cunard“, učinio takav za njihove pojmove, revolucionaran korak. Svima je usta zapušio predsjednik i izvršni direktor te kompanije Peter Shanks, rekavši:
„Mi u „Cunardu“ smo takvi da za kapetana našeg broda ne bi postavili ni samog Nou što je vozio biblijsku arku, sve dok se on sam ne bi uzdigao i dokazao prolazeći sve instance u napredovanju u komandnom lancu naših brodova. Kapetanica Inger je upravo to i učinila i presrećni smo što je mođemo postaviti za prvu damu-kapetana na „Cunardovim“ brodovima.“
Kapetanica Torhauge za sobom ima 27 godina iskustva na moru – od plovidbe na teretnjacima i feribotima, preko službe na dredžerima do iskustva na kruzerima, a za „Cunard“ ona plovi od 1997 kada je kao prvi oficir služila na kruzeru „Caronia“.
„Cunard“ je vrlo tradicionalan pomorski brend, pun istorije i bogatog nasljeđa i upravo zbog činjenice da je tradicija na našim brodovima veoma važna i jaka, mi smo drugačiji od ostalih kompanija. Vidite to i na ovom brodu koji je u interijeru napravljen u art-deco stilu, odnosno nekoj vrsti tradicionalnog starog engleskog dizajna koji osim što je luksuza, mora na putnika ostaviti i nezaboravan estetski utisak i pružiti mu jedinstveno iskustvo.“- priča kapetanica Torhauge dok nas njeno ultraljubazno britansko osoblje u bijelim rukavicama, služi osvježenjem u jednom od salona broda. Za sebe ova energična dama kaže da nije „Bog i batina“ kako su na brodu stoljećima bili tradicionalni kapetani, već da vjeruje u timski rad i oslanja se na svoje oficire, ali je izuzetno metodična i pedantna, pa im ne dozvoljava ni najmanji propust. Oduševljena je Bokom iako nije imala priliku da izađe na obalu i prošeta se Kotorom, jer „nikada ne napuštam svoj brod dok sam u službi“.
„Ovo je jednostavno prelijepo.Uplovljavanje i isplovljavanje iz Boke su fantastičan doživljaj i za nas kao posadu, a kamoli za naše putnike a luka Kotor je definitivno jedna od najljepših destinacija koje posjećujemo na Mediteranu. Imao odlične reakcije naših putnika koji u knjigama utisaka pišu da je Kotor definitivno najbolji dio njihovog krstarenja Mediteranom.“- kaže kapetanica Torhauge. Ona će nakon završetka ljetnje kruzing sezone na Mediteranu, „Queen Elizabeth“ povesti na četvoromjesečno krstrenje oko svijeta, a dogodine u Luku Kotor će redovno svraćati blizankinja njenog broda – „Cunardov“ kruzer „Queen Victoria“.
OD CENTALNOG STEPENIŠTA DO NAJVEĆE BIBLIOTEKE NA MORU
Interijer „Queen Elizabeth“ zapanjiće vas već na prvom koraku, kada dođete do veličanstvenog centralnog stepeništa što se pruža kroz tri palube, Sve je u masivnom, punom plemenitom drvetu, teškom mesingu, granitu, mermeru i bogato tkanim tepisima, a stepeništem dominira mozaik u drvu sa siluetom originalne „Queen Elizabeth“ iz 1939. Prema pramcu broda nastavlja se bogato opremljeni kazino čiji je lend-mark takođe maštovito stepenište sa replikom jednog od lononskih starih uličnih časovnika. Izradila ga je firma „Dent“, ista koja je napravila satni mehanizam čuvenog Big Bena. Sa svih strana unutrađnjosti, „gledaju“ vas čuveni stari brodovi „Cunarda“ na marinističkim platnima velikih formata – od „Carpathie“, preko „Mauretanie“, „Lusitanie“ i „Aqutanie“ do „Queen Mary“. Tu je i više modela „Cunardovih“ plovila od kojih je najimpresivniji svakako model njihovog trenutnog zastavnog broda- supermodernog transatlantika „Queeen Mary 2“, a tu je i originalno brodsko zvono broda „Queen Elizabeth 2“. Inspirisan londonskim trgovinskim kvartom Burlington Arcade, je i veliki brodski tržni centar nazvan „The Royal Arcade“ gdje možete kupiti mnogo štošta, ali posebna atrakcija je britanska odjeća od tvida. U predivnom pogledu na more kroz velika prozorska stakla i besprekornom posluživanju pravog britanskog popodnevnog čaja u 5, uživaćete u Garden salonu, inspirisanom čuivenim londonskim Kraljevskim vrtovima, a britanska kraljevska kuća izvor je imena i za fascinantni brodski spa i wellnes centar sa jakuzijima, bazenima zagrijane vode, saunama, salonima za masažu i termoterapiju u zagrijanim poluležajevima od keramike iz kojih kroz ogromne prozore, posmatrate more ili predio na kopnu uz koje brod plovi. Za one željne sporta, poreedd bogate i velike teretane, opet klasična britanska ponuda na otvorenoj palubi – tereni za tradicionalno britansko kuglanje, mini-golf, kriket, kvoits i tzv. paddle tennis, neku umanjenu verziju tenisa koji mi poznajemo. Iznad otvorenog bazena na gornjoj palubi središnjeg dijela broda je i velika platforma sa 64 polja i velikim šahovskim figurama, a ko želi da se opusti uz dobru literaturu, od biblioteke na „Queen Elizabeth“ neće naći ništa bolje na „sedam mora“. Najveća biblioteka koja plovi okeanima, čitaocima nudi par desetina hiljada naslova na čak sedam jezika i redovno se dopunjava. Sva u drvetu, na dva nivoa i spiralnim drvenim stepenicama u podnožju kojih je veliki starinski globus, biblioteka liči na radni prostor Sherlock Holmes-a, pa očekujete da ćete svaki čas ugledati najslavnijeg britanskog literarnog detektiva….
„Queen Elizabeth“ svojim putnicma nudi veliku dvoranu za pozorišne i plesne predstave, niz od nekoliko restorana, barova i engleskih pabova, a najljepši pogled možda se pruža iz „Commodore Lounge“ salona na pramcu, odmah iznad komandnog mosta broda. Posebnost ovog broda je i „Queen`s Room” – najveća balska dvorana na moru u kojoj svake večeri svira orkestar i u tematskim večerima plesa i muzike, uživaju ljubitelji plesanja. Najimpresivnije mjesto za večeru na brodu je super-elegantni „Britannia Restaurant“ na krmi, na dvije palube, dizajniran da bude omaž najluksuznijim restoranima starih transatlantika, a duh prvobitne „Queen Elizabeth“ iz 1939, najprisutniji je u elitnom „Verandah“ restoranu. Osim najfinije fracuske kuhinje po kojoj je stekao nagradu za najbolji restoran nekog putničkog broda na svijetu, „Verandah“ je karakterističan po dekoru koga čine originalne umjetnine francuskih majstora, a koje su svojevremeno skinute sa slavnog prethodnika aktulene „Queen Elizabeth“, njene imenjakinje iz daleke 1939.
