Naučna monografija “Montenegrin lighthouses as destination icons” autora doc. dr Anđele Jakšić-Stojanović sa crnogorskog Univerziteta Mediteran i prof. dr Nevena Šerića sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, nedavno je izašla iz štampe.
Monografija predstavlja prvo originalno istraživanje na temu crnogorskih svetionika rađeno u Crnoj Gori, a podršku za realizaciju ove ideje pružilo je Ministarstvo nauke.
“Monografija je koncipirana tako da je u uvodnom dijelu dat prikaz svjetionika i njihovog značaja kroz istoriju: od prvog svetionika u luci Aleksandrija (II-III vijek prije nove ere) do danas, zatim prikaz svetionika širom svijeta koji su adekvatno valorizovani i koji predstavljaju jedan od ključnih faktora atraktivnosti pojedinih turističkih destinacija, kao i rezime projekta ‘Kamena svjetla’ koji je realizovan u Hrvatskoj, a koji je, na temelju ove vrijedne kulturno-istorijske baštine, uspješno integrisao turizam, ekologiju i održivi razvoj i kao takav postavio nove standarde budućeg razvoja hrvatskog turizma. U završnom dijelu je predstavljen svjetionički fond u Crnoj Gori, ali i dat prikaz najznačajnijih svjetionika sa istorijskog, kulturnog, turističkog i drugih aspekata čijom bi se adekvatnom valorizacijom značajno unaprijedio kvalitet kulturne i turističke ponude Crne Gore”, kaže Jakšić Stojanović.
U saopštenju povodom objavljivanja djela navodi se da su autori “svjesni značaja crnogorskog svetioničarskog fonda sa kulturnog, turističkog, umjetničkog, istorijskog i mnogih drugih aspekata” te i da imaju na umu iskustva drugih zemalja i činjenicu da su u mnogima od njih “svetionici postali svojevrsne destinacijske ikone i ključni faktor privlačenja turista”.
Autori su osim analize postojećih i prikupljanja novih podataka o svjetioničkom fondu Crne Gore, dali i konkretne predloge njegove adekvatne zaštite, promocije i valorizacije kroz primjenu različitih umjetničkih formi jer smatraju da se tako mogu povezati kultura, turizam i umjetnost.
“Svjetionički turizam je posljednjih godina počeo da se razvija kao poseban oblik turizma koji privlači sve veći broj turista širom svijeta, pa stoga adekvatna valorizacija ovog važnog segmenta kulturno istorijske baštine može imati izuzetan značaj- ne samo na nacionalnom, već i na regionalnom i međunarodnom nivou. Treba pomenuti to da širom svijeta postoje spektakularni primjeri svjetionika koji su postali svojevrsne destinacijske ikone – mnogi od njih su pretvoreni u mini hotele, muzeje, galerije, idilične prostore za vjenčanje, proslave, prijeme…”, priča Jakšić Stojanović i ističe da svjetionički fond Crne Gore mora biti najprije adekvatno zaštićen da bi se uopšte govorilo o njegovoj valorizaciji i promociji.
“Sve buduće aktivnosti moraju biti utemeljene na principima održivog razvoja, zaštite kulturne i istorijske baštine, kao i zaštite životne sredine jer jedino tako možemo govoriti o dugoročnom razvoju koji će donijeti očekivane benefite. Bilo kakva komercijalizacija koja odstupa od pomenutih principa može dodatno ugroziti ovaj osjetljivi i nedovoljno zaštićeni segment kulturne baštine, pa je stoga neophodno raditi na pripremi adekvatne strategije zaštite, promocije i valorizacije svjetioničkog fonda na najvišem nivou, uz uključivanje eksperata različitih profila”, predlaže ona.
Autorka ističe da je neophodno osmisliti potpuno nov, originalan i inovativan koncept, a neki od predloga su primjena različitih umjetničkih tehnika kojima će se, pazeći na zaštitu svjetionika, oni učiniti atraktivnijim.
“Otuda i svjetionik u narodnoj nošnji koji predstavlja jedan od modela i koji uključuje angažman umjetnika iz svih krajeva svijeta koji bi, primjenom land art tehnike, koristeći materijale iz prirode, oblačili svjetionike u nacionalne nošnje svojih država. Takođe, predloženi su i neki drugi modeli valorizacije poput primjene tehnike video mappinga kojom bi ostrvo Mamula i cijeli ambijent bili transformisani u ogromni ekran na vodi u okviru kojeg bi se radile projekcije filmova, muzičke projekcije, festivali… Predložena su i mnoga druga rješenja, poput umjetničkih instalacija, uključivanja svjetioničkog fonda u scenu muzičkih festivala…”, kaže Jakšić Stojanović i poručuje:
“I za kraj – kako se postaviti prema svjetionicima? Moj savjet je svakako pročitati ovu interesantnu monografiju i uživati u pogledu na svjetionike, u njihovoj istoriji, legendama koje se vezuju za njihovu prošlost, u njihovoj ljepoti i skladu sa prirodom- barem djelić onoga koliko su uživali autori u toku rada na monografiji. Za početak i više nego dovoljno…”
Svjetionici u Crnoj Gori nijesu zaštićeni kako treba
Anđela Jakšić Stojanović ističe da je rad na ovoj monografiji bio naučno-istraživački izazov jer ne postoji adekvatna baza podataka o svjetioničkom fondu, kao ni podaci o njihovim karakteristikama, godini izgradnje, legendama i pričama koje se vezuju za njihovu prošlost.
“Ono malo dostupnih podataka nalazi se u arhivima i starim spisima, kao i u pričama moreplovaca i svjetioničara. Osim toga, svjetionici u Crnoj Gori nijesu adekvatno zaštićeni, pa je stoga njihova sudbina u eri modernizacije vrlo neizvjesna. Upravo iz tog razloga, rad na ovom projektu je bio jako izazovan jer je, osim analize arhivske građe, nautičkih mapa, dostupnih internet izvora, podrazumijevao i razgovore sa istoričarima, istoričarima umjetnosti, pomorcima, svjetioničarima, mještanima i drugima, kako bi se došlo do dodatnih podataka i informacija koje su značajne za obrađivanje ove teme. Osim popisivanja svjetionika i prikupljanja podataka koji su značajni za njihovu buduću valorizaciju, po prvi put u Crnoj Gori je urađena i profesionalna baza fotografija svjetioničkog fonda koja je od izuzenog značaja za njihovu buduću promociju”, priča autorka.
/J.Kontić/
