Iako se Crna Gora obavezala da će do 2030. zaštititi 30 odsto morskih površina, Vlada je do sada proglasila samo tri zaštićena morska područja, dok strateška dokumenta i efikasan nadzor još uvijek izostaju.
ako se Crna Gora obavezala da će do 2030. godine zaštiti najmanje 30 odsto morskih površina Vlada još nije usvojila strateška dokumenta kojima bi ta obaveza trebala da bude regulisana dok je za sada zaštićeno samo 2 odsto morske obale.
Crna Gora je u junu 2006. godine pristupila Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti kojom se, između ostalog, obavezala na uspostavljanje zaštićenih područja u moru. Podrškom Strateškom planu Konvencije koji je usvojen u Japanu u oktobru 2010. obavezala se da do 2020. zaštiti 10 odsto obalnih i morskih područja.
Crna Gora je formalno podržala UN globalnu 30×30 inicijativu, usvojenu u decembru 2022. kao dio Kunming‑Montreal Globalnog okvira biološke raznovrsnosti, kojim je predviđena zaštita najmanje 30 odsto kopnenih i morskih površina do 2030. godine, kako bi se sačuvali ključni ekosistemi.
Zaštićena morska područja su djelovi morskog prostora u kojima se aktivnosti ljudi ograničavaju ili posebno regulišu kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i prirodna ravnoteža. To su mjesta prepoznata kao staništa rijetkih vrsta morskih trava, korala, školjki i riba, a na njima se pažljivo prati ribolov, kontroliše razvoj obale i preduzimaju mjere protiv zagađenja.
Primorski pojas Crne Gore prostire se na 22 kilometra od obale i obuhvata 2.504 kvadratnih kilometara, sa maksimalnom dubinom od 1.233 metara. U obalnom pojasu rasprostranjene su alge, planktonske i bentičke, a prema zvaničnim podacima na crnogorskoj obali postoji preko 300 vrsta algi, 40 vrsta sunđera, 150 vrsta rakova, 340 vrsta mekušaca, 400 vrsta riba, tri vrste morskih kornjača i četiri vrste delfina.
Gradnja i turizam ugrožavaju zaštićena područja
Prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori je formalno zaštićeno 19,4 odsto državne teritorije od čega oko 2 odsto čine morska područja. Iako se Crna Gora 2006. godine obavezala na upostavljanje zaštićenih morskih područja, prvi park prirode na crnogorskoj obali proglašen je 15 godina kasnije.
Vlada premijera Zdravka Krivokapića je u aprilu 2021. proglasila Platamune kod Budve za prvi Park prirode na moru u Crnoj Gori, nakon čega su za zaštićena morska područja proglašeni i Katič kod Petrovca i Stari Ulcinj.
Vlada je 2021. godine stavila pod preventivnu zaštitu lokalitete Sopot i Dražin vrt koji se prostiru na površini od 1.34 i 3.43 hektara u Bokokotorskom zalivu. Na tim područjima prisutna je zajednica Zlatnih korala (Savalia savaglia).
Zakonom o zaštiti prirode park prirode se definiše kao prirodno ili dijelom kultivisano područje kopna ili mora, koje karakteriše visok nivo biološke raznovrsnosti sa značajnim ekološkim obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.
Jelena Marojević Galić iz NVO Parkovi Dinarida smatra da je prije proglašenja kod pojedinih zaštićenih područja došlo do ozbiljnog narušavanja staništa usled krivolova, gradnje na obali, nasipanja plaža i zagađenja mora otpadnim vodama.
„Ključne prijetnje uključuju nekontrolisanu gradnju, pomorski saobraćaj i plovidbu u osjetljivim zonama, zagađenje iz kanalizacije i otpadnih voda i krivolov. U praksi, institucije često kasne sa reakcijama, a kontrole su slabe ili gotovo simbolične“, kazala je Marojević Galić za BIRN.
„Koordinacija između institucija i sektora je loša… Bez jačanja nadzora i stvarnog terenskog rada, zaštita ostaje više deklarativna nego stvarna“, dodala je.
Država bez pravog plana za zaštitu mora
Kao međunarodna ugovorna obaveza, proglašenje zaštićenih morskih područja se u Crnoj Gori reguliše strateškim dokumentima kao što su Nacionalna strategija biodiverziteta, Nacionalna strategija održivog razvoja i Strategija integralnog upravljanja obalnim područjem.
Iako je posljednja Nacionalna strategija biodiverziteta usvojena u decembru 2015. i važila je do 2020. godine, Vlada još nije usvojila novu strategiju do 2030. godine. U Nacionalnoj strategiji iz 2015. se navodi da je „malo vjerovatno ostvarivanje cilja zaštite 10 odsto morskog područja“, kao i da „turizam i intenzivni urbani razvoj zbog povećanog ispuštanja otpadnih voda u more ugrožavaju morski ekosistem“.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a šta su uradili na implementaciji strategije za zaštitu 30 odsto morske površine u Crnoj Gori ni kada će biti predložena nova Nacionalna strategija biodiverziteta.
Na devastaciju morske obale upozorava se i u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore do 2030. Upozorava se da je 15 odsto priobalnog područja pretvoreno u građevinsko zemljište, navodeći da bi taj procenat trebalo smanjiti na 10 odsto, između ostalog, smanjenjenjem građevinskog područja na obali za stanovanje i rezidencijalni turizam. Tim dokumentom nije predviđeno rušenje postojećih građevina na morskoj obali. Navodi se i da sezonski karakter turizma i dominantna vezanost za obalno područje uvećavaju pritiske na životnu sredinu.
„Atraktivnost obalnog područja za razvoj turizma jedan je od razloga što je došlo do ubrzane urbanizacije i često linearne gradnje duž obalne linije. Tome je doprinio i neadekvatno regulisan sektor planiranja prostora i nerijetko isključivo deklarativno pozivanje na principe zaštite životne sredine“, navodi se u strategiji.
„Ne postoje jasno propisane procedure i razvijeni planovi za adekvatno upravljanje zaštićenim područjima“, dodaje se.
Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine smatra da se moraju uskladiti planovi za zaštitu morskih područja i održivi razvoj Crne Gore.
“Glavni izazovi su povezani sa potencijalnim planovima za korišćenje resursa, kako pronaći način da se obezbijedi zaštita biodiverziteta, najvrednijih vrsta i staništa, i da se oni valorizuju na održivim osnovama, a da ide u prilog održivom razvoju Crne Gore”, kazala je Mitrović za BIRN.
Vlada proglasila tri parka prirode
Park prirode Platamuni kod Budve je prvo zaštićeno morsko područje u Crnoj Gori i obuhvata površinu od 1.087 hektara na prostoru Krimovice, Zagore i Glavatičića. U odluci Vlade iz aprila 2021. ocijenjeno je da je morsko područje rta Platamuni prepoznatljivo po zaštićenoj vrsti morske trave, Posidonia oceanica, poznatoj i kao pluća Mediterana. Pojašnjeno je i da je priobalni dio Platamuna stanište drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), endemskih vrsta iz roda Limonium i termomediteranskih prepustinjskih žbunjaka.
Vlada je u septembru 2021. proglasila drugo zaštićeno morsko područje, Katič, koje obuhvata površinu od 2.744 hektara obalnog i morskog prostora od Rta Skočiđevojka do Rta Štrbina. Na tom području nalaze se plaže Perazića do, Petrovačka plaža, Lučice, Buljarica, Perčin, Čanj i Maljevik kao i ostrva Katič i Sveta neđelja koja se nalaze na oko 800 metara od plaže u Petrovcu.
Park prirode Katič stavljen je pod zaštitu zbog naselja morske trave murave (Posidonia oceanica), kao i zajednice korala kod ostrva Veliki Katič i u uvali Maljevik. U odluci se pojašnjava i da se na tom području izdvaja mediteranska stjenovita obala obrasla endemičnim vrstama roda Limonium, prepustinjskim žbunjacima i jednogodišnjom vegetacijom pokretnih morskih obala.
Park prirode Stari Ulcinj, koji je Vlada proglasila u januaru 2022. godine, prostire se na 929 hektara od čega veći dio zahvata morsko područje. Park prirode čini morski akvatorijum sa obalom, na prostoru od Karastanovog rta do uvale Valdanos u Ulcinju. Područje je poznato kao stanište morske trave Posidonia oceanica, zaštićene vrste sunđera Axinella cannabina, čvoraste morske rese Cymodocea nodosa i kamenog korala Cladocora caespitosa.
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje upravlja zaštićenim morskim područjima, tvrde da su ti djelovi obale ugroženi nekontrolisanom gradnjom, nelegalnim ribolovom i masovnim turizmom.
„Opasnost za parkove prirode su nelegalna gradnja, arhitektura neprimjerena ambijentu, negativan uticaj masovnog turizma, stvaranje vještačkih plaža i građevinski zahvati na morskom dnu u priobalnom pojasu“, tvrde iz Morskog dobra.
Planovima za upravljanje morskim područjima previđeno je sprečavanje gradnje na obali, zabrana ribolova u zaštićenim vodama kao i redovne kontrole područja. Ipak, u izvještajima o upravljanju zaštićenim područjima iz JP Morsko dobro upozoravaju na nedovoljno iskustvo u upravljanju zaštićenim morskim područjima i lošu komunikaciju između državnih institucija.
Ukazuje se i na nedostatak službenika i opreme za kontrolu, a kao primjer se navodi Park prirode Stari Ulcinj u kojem zaposleni nemaju dvoglede i dronove za nadgledanje područja.
Iako su Zakonom o zaštiti prirode predviđene kazne za oštećenje zaštićenog područja u izvještajima se ne navodi koliko je prijava podnijeto zbog nelegalne gradnje ili ribolova.
Žalba Ustavnom sudu zbog zaštićenog morskog područja
Zbog odluke o proglašenju Parka prirode Katič kompanija Sonuba Montenegro se 26. februara 2025. žalila Ustavnom sudu, navodeći da im je odlukom Vlade onemogućeno da grade turistički kompleks Maljevik koji se dijelom nalazi u zaštićenom području.
Sonuba Montenegro je u septembru 2007. od Opštine Bar za 32.5 miliona eura kupila 200.000 kvadratnih metara zemljišta u Maljeviku, ali gradnja planiranog turističkog kompleksa još nije počela.
Marojević Galić smatra da je žalbom Ustavnom sudu djelimično kompromitovana zaštita tog morskog područja.
„Žalba baca sjenku na proces proglašenja i dovodi u pitanje transparentnost i inkluzivnost cijelog procesa. Ako se Ustavni sud odluči da ukine odluku o zaštiti područja, to bi bio presedan sa ozbiljnim posljedicama za cijeli sistem zaštite prirode u Crnoj Gori“, tvrdi Marojević Galić.
Mediji su u septembru 2020. objavili da se na prostoru Platamuna nalaze rezidencijalne vile koje su vlasništvo kompanije Overseas Assets Management, koja se dovodi u vezu sa ruskim milionerom Olegom Deripaskom.
Tokom predizborne kampanje prošlog novembra predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić neformalni vlasnik nelegalne građevine na državnom zemljištu u parku prirode Platamuni. Kazao je da se objekat vodi na Vojislava Pićana, za kojeg Jovanović tvrdi da je Mandićev prijatelj. Iz Nove srpske demokratrije kazali su da Mandić nema nekretnine u Budvi, navodeći da će podnijeti tužbu protiv Jovanovića.
Iz Morskog dobra upozorili su da je zaštićeno morsko područje Stari Ulcinj najviše ugroženo nekontrolisanim ribarstvom i krivolovom, ali i izlivanjem otpadnih voda u more.
„Značajne posljedice na ekosistem područja Stari Ulcinj ima ilegalno ribarstvo kao npr. ribarenje eksplozivom, nedozvoljeni lov podvodnom puškom i korištenje drugih nedozvoljenih sredstava za ribolov. Dinamitašenje je destruktivno ne samo po jata riba koja se ciljano love, već i po sve ostale morske organizme i samo stanište“, navode u JP Morsko dobro.
Dok iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nijesu odgovorili na pitanje BIRN-a da li je planirano proglašenje novih zaštićenih morskih područja, Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrdi da se sprovodi mapiranje vrsta i staništa kako bi se identifikovala potencijalna područja NATURA 2000, što je jedna od obaveza u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
NATURA 2000 je mreža zaštićenih područja na kojima se čuvaju prirodna staništa i ugrožene biljne i životinjske vrste koje su od značaja za cijelu Evropu.
„Planirano je da do kraja 2026. godine mapiranje bude završeno i da se dobijeni podaci koriste u svrhu donošenja mjera za buduću zaštitu. Ove aktivnosti će značajno doprinijeti dostizanju ciljeva iz inicijative 30×30 i to će biti doprinos Crne Gore ovom cilju na globalnom nivou“, kazala je Mitrović.
/Samir Kajošević/
