Republika Hrvatska ima jedu od najdužih kopnenih granica (oko 2.000 km) u Evropskoj uniji. S obzirom na prirodnu i geografsku raširenost kopnene granice kao i intenzitet prometa i uobičajene putne pravce kojima se odvija međunarodni promet roba, formiraju se granični carinski uredi, od kojih je jedan od najfrekventniji i Granični carinski ured Karasovići na granici sa Crnom Gorom.
Tome u prilog najbolje govore podaci o intenzitetu prometa preko GCU Karasovići u 2019. godini.
Broj putnika – 2.442.034, broj vozila – 684.730, broj autobusa – 38.959, broj kamiona – 38.008, broj obrađenih carinskih deklaracija – 15400 kom, iznos izrečenih kazni – 2.500.495,00 kuna, više od 1 tone zaplijenjene droge od 2013- 2019.
Upravo ovi pokazatelji specifičnosti rute ulaza i izlaza u RH, a time i EU, intenzitet kretanja putnika i roba, ostvarujući prvenstveno strateške ciljeve koje ispunjava Carinska uprava, a to su zaštita financijskih interesa Republike Hrvatske i EU, a ujedno i zaštita i sigurnost vanjske granice Evropske unije, odredio je da GCU Karasovići bude odabran za granični ured koji će biti domaćin provedbe edukacije carinskih službenika u realnom vremenu i konkretnim situacijama, a koju provode carinske službe 11 zemalja država članica, a koje imaju kopnenu granicu – unutar projekta CELBET.
Projekt CELBET ( Customs Eastern and South-Eastern Land Border Expert Team) je projekt finansiran od strane Evropske komisije za istočnu i jugoistočnu kopnenu granicu i inicijativa je 11 država članica EU: Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Mađarske, Slovačke, Hrvatske, Rumunjske, Bugarske i Grčke.
U edukaciji i vježbi učestvovalo je 22 carinska službenika iz 11 država članica EU, koje učestvuju u CELBET programu, i ista je primarno imala za cilj vježbu profiliranja i odabira rizičnih vrsta roba i prevoznih sredstava, analizom dostupne dokumentacije i postojećih baza podataka te odabira potencijalnih vozila, roba i osoba za kontrole.
Razvijanje istih vještina su od izuzetne važnosti, posebice kod frekventnih graničnih prijelaza, jer time se osigurava preciznost graničnih carinskih kontrola usmjerenih upravo na rizične pošiljke i prevozna sredstava i putnike, a s druge strane olakšava protočnost ispravnih i ne sumnjivih roba, vozila i osoba i nepotrebno njihovo zadržavanje duže od propisanih carinskih procedura pri prelasku državne granice.
