– Arhitekti su već projektovali hotele na mjestu gdje se sada nalazi trogirski škver, i to kakve hotele. Radio sam na Arhitektonskom fakultetu i znam ljude, što će, projektiranje im je posao – rekao je, među ostalim, dr. Ivo Babić, umirovljeni profesor i dugogodišnji rektor Sveučilišta u Splitu na predavanju naslovljenom s “Rasponi Jadrana”, upriličenom u splitskom Pomorskom muzeju u povodu Mediteranskog dana obale.
Navedenu vijest dr. Babić tokom svog izlaganja nije pobliže eksplicirao, već ju je naveo kao još jedan prilog svemu onomu što se događa jadranskoj obali, a toga ima dosta.
– Još je Aristotel rekao kako Grci – naveo je Ivo Babić na početku svog izlaganja vezanog uz ekološku komponentu održivog razvoja – čuče oko Mediterana, a Jadran je krak tog mora, kolijevke civilizacije, koji se najdublje zario u kopno, postavši arterijom planetarnih razmjera. Međutim, površinska temperatura tog istog mora od 1952. do 2010. godine povećala se za dva do tri stupnja, na neke klimatološke promjene čovjek ne može utjecati, ali neke ovise o njegovoj volji.
Pet hiljada tankera godišnje
– Godišnje preko Jadrana prođe pet tisuća tankera, ploveći najčešće u pravcu Trsta, prevozeći 70 milijuna tona nafte godišnje, a naftna mrlja na našem moru puno je veća od površine otoka Cresa. U more se godišnje iskrca 10 milijuna tona balastnih voda, a s njima nam je stigla i Caulerpa taxifolia, alga koja je zelena, lijepa, rastjeruje sav ostali život oko sebe. Evo nam se pojavio i neki novi žarnjak koji svojim otrovom može ubiti čovjeka – kazao je Trogiranin, pokazujući ga na dijapozitivu.
– I ti kruzeri, čitao sam negdje da oni donose sedam puta više štete nego koristi, iza svakog njihova uplovljavanja ostane 11 tisuća kilograma smeća… Neobična je i ta fascinacija jahtama, znam još davno kad su nam dolazili turisti s istoka, obvezno su se fotografirali uz jahte na trogirskoj rivi.
Predavanje je bilo popraćeno nizom dijapozitiva s čitavom lepezom primjera ataka na pejzaž duž jadranske obale.
– Vrulja je mjesto gdje su Hrvati nakon dolaska u ove krajeve prvi put ugledali more, mjesto gdje se miješaju vode i gdje se mrijeste brojne riblje vrste, a evo se i u njoj gradi – kazao je, dodajući da ono što donosi razvoj zna smetati jedno drugomu, primjećujući kako apartmani i ribogojilišta ne mogu ići zajedno u iste uvale.
Gdje su plaže za kornjače?
Potom je citirao jednog bivšeg ministra turizma, koji je naveo 14 vrsta plaža: ekoplaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, te resort, hotelske plaže.
– A gdje su plaže za morske kornjače? Kad sam bio mali one su polagale jaja i legle se u Resniku, sad ih tamo nema – naveo je dr. Ivo Babić, upitavši se može li Jadran izdržati sve to što mu se događa. A izgubimo li prirodu, izgubit ćemo Jadran u svoj njegovoj ljepoti, izgubit ćemo dio svoje kulture i svog identiteta.
Stotinjak nazočnih ovom Babićevu izlaganju popratili su dugotrajnim pljeskom.
