Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega, ali je ove godine snijeg pao već krajem novembra, pa je, čini se, iznenadio sve na sjeveru.
U “Ski centru Kolašin 1600” mjesec dana nema struje, hronični problem su vodosnabdijevanje i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijena.
A za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.
-Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene.
To je apsurd u 21. vijeku-kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.
Zato je u državi gdje se turizam dešava, gdje je ta politika svih politika stihijska pojava, gdje je takav odnos u kontinuitetu prema najvažnijoj privrednoj grani, logično da prihodi padaju.
I to ove godine zvanično, po pokazateljima iz Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura manje nego 2023. godine ili za četiri odsto, dok je pad posjeta još veći – više od pet odsto.
To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020., odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.
Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, pa one sada praktično iznose kao u svim evropskim mediteranskim zemljama.
Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji.
U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u najvažnijim zapadnoevropskim emitivnim zemljama, to onda vrijedi i za te goste.
Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.
Ono što turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine jeste da je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
-Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo jasno je da će se stanje pogoršavati-smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.
Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva populističkog programa “Evropa sad 2“, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto.
-Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine-navodi Ratković.
Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića.
-Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije.
Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed- upozorava Milatović.
Istovremeno niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.
U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin “Time Out” na listi najpotcenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvom mjestu stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.
-Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene-navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.
A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći.
Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma.
-Albanija je 1993. imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. Ali, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija?
To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag-ističe on.
Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u utrku sa konkurencijom sa olovnim nogama.
A izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…
U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi.
Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.
/Mustafa Canka/
