Zbog prirodnih faktora, talasa prije svega, ali u posljednjem vijeku i ljudskih aktivnosti, erozija obale je i kod nas i u svijetu jako izražena. Iako je na dvadesetak kilometara dugoj hercegnovskoj obali 45 uredjenih kupališta i 29 prirodnih plaža, zahtjevi za njihovim uvećanjem pojavljuju se svake godine.Zato će Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i ove godine nasuti 500 kubika pijeska na šest kupališta u Herceg Novom, kao I kupališta u Meljinama, Kumboru, Đenovićima, Baošićima , Bijeloj i u Kamenarima .
Zbog erozije u Evropi se godišnje izgubi 12 kvadratnih kilometara obale. Primjera radi na ušću Rone kod Camarguea u Francuskoj morska obala se u posljednja dva vijeka “povukla” 2,5 kilometra. U Crnoj Gori je monitoring plaža uveden 2004. godine. Na svim plažama obuhvaćenim projektom konstatovano je postepeno smanjenje širine plaže. Uočljiva je i sezonska cikličnost promjena na plažama jer se u toku zime, pod uticajem talasa većih visina, dolazi do odnošenja materijala sa plaža u more i smanjenja njihove širine, a tokom ljeta talasi vraćaju dio erodiranog materijala na obalu. Nagla urbanizacija i nekontrolisana igradnja objekata u priobalju i bujični tokovi koji se ulivaju u more, uticali su da prirodan priliv nanosa na crnogorske plaže postanemalo. Zbog toga se može očekivati još veći intenzitet erozionih procesa na crnogorskim plažama.
Zato zaštita plaža od erozije ima i veliki ekonomski značaj, prije svega u turizmu, od koga se godišnje u svijetu prihoduje 3.500 miliona dolara i gdje je zaposleno 200 miliona ljudi. Samo plažu u Majamiju u SAD godišnje posjeti 21 milion ljudi, a svaki metar kvadratni plaže u Italiji donosi 3.200 dolara godišnjeg prihoda.
Mnogi ekolozi, ali i stručnjaci su protiv nasipanja plaža jer se, tvrde na taj način ugrožava obalni dio mora gdje se odvijaju intenzivni biološki procesi. Kažu da je nasipanje opravdano samo u nekim slučajevima kada je riječ o posljedicama erozije.
Osim prihranjivanja plaža u svijetu se protiv “nestajanja” obale bore i postavljanjem barijera u moru koje sub rana razornog dejstva talasa.
Nasipanje plaža je skup i permanntan posao, ali ako je suditi po svjetskim iskustvima – ekonomski isplativ posao.
