Švedska i Finska bi se mogle pridružiti NATO-u već 2023., ocijenio je u nedjelju glavni tajnik te organizacije, podsjećajući ipak da odluka ovisi o turskom i o mađarskom parlamentu.
– Očekujem (da će pristupiti u 2023.), ali ne mogu garantovati tačan datum jer je to suverena odluka turskog i mađarskog parlamenta koji još nisu ratificirali ugovor, rekao je Jens Stoltenberg u razgovoru za AFP.
Mađarska, a posebno Turska od maja priječe ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO.
– Imali smo pregovore, i oni su bili prilično zahtjevni, u srpnju prošle godine, kada su se Turska, Finska i Švedska dogovorile o zajedničkom memorandumu u kojem su opisale kako mogu pojačati suradnju, kako u vezi s izvozom oružja, tako, primjerice, i u suzbijanju terorizma, rekao je Stoltenberg.
– Finska i Švedska poštuju taj ugovor i jasno su se opredijelile za dugoročnu suradnju s Turskom u vezi s tim pitanjima. Stoga je došlo vrijeme da se završi pristupni proces i ratificira protokol o članstvu, dodao je.
Švedski premijer prije je tokom dana kritizirao neke turske zahtjeve.
U prosincu je švedski vrhovni sud odbio izručiti novinara Buelenta Kenesa, što je tražio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Ankara “kaže i da želi stvari koje joj ne možemo i ne želimo dati”, istaknuo je tada Ulf Kristersson na konferenciji o obrani i o sigurnosti.
NATO-ov glavni tajnik istaknuo je da je pristupni proces dviju zemalja bio iznimno brz.
– Dakako, htio bih da se završi čim prije. No to je istodobno najbrži proces u odnosu na sve ostale procese za ulazak u NATO, rekao je Stoltenberg.
– Siguran sam da će se to dogoditi, ali ne želim spekulirati o točnom trenutku kada će to biti, zaključio je.
Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u
Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njezin zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara, rekao je u nedjelju švedski premijer.
– Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje im mi ne možemo ili ne želimo dati, rekao je premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj.
Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine s ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.
Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnicima u Turskoj zabranjene radničke partije Kurdistana.
Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.
Ankara je izrazila razočaranje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.
