U sklopu 300. obljetnice proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom, čime je počeo razvoj luke i grada, u utorak je u Gradskoj vijećnici održan naučni skup na kojem su sudjelovali istoričari, arhitekti i istoričari umjetnosti.
Skup su organizovali Udruga “Slobodna država Rijeka” i Muzej grada Rijeke.
Predstavnik riječkoga Gradskog vijeća Danko Švorinić ocijenio je na otvorenju skupa da je Rijeka dostojno obilježila jedan od najvažnijih datuma u povijesti grada. “Nakon što je Rijeku 1719. car Karlo VI. proglasio slobodnom lukom, počeo je njezin uspon te se izdigla od manjega grada do velike kozmopolitske sredine”, rekao je.
Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović je rekao da je veza luke i grada neraskidiva. “Povijest otvorenosti dovela je do toga da je danas Rijeka grad u kojem je izražena tolerancija prema različitostima, različitim narodima, rasama i religijama”, istaknuo je Filipović.
Članica Organizacijskog odbora Ljubinka Toševa Karpowicz predstavila je tom prigodom prvi put javnosti izvorni dokument iz 1725. godine koji regulira ponašanje trgovaca i posjetitelja Rijeke kao Slobodne kraljevske luke.
Taj je dokument u arhivu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Rijeci, gdje je pohranjen kao dokument koji su primili grčki pravoslavni trgovci koji su stigli u Rijeku, rekla je.
U uvodnom predavanju arhitektica Nana Palinić je predstavila glavne značajke izgradnje riječke luke, od prve lokacije na ušću Rječine, preko prvih gatova građenih na nasutom terenu ispred današnjega Staroga grada, do planova iz 19. stoljeća i izgradnje luke kakva je i danas.
Diroktor Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović govorio je o projektima i publikacijama te ustanove povezanima s lukom, Velid Đekić predstavio je istoriju riječke petrolejske luke, a Daina Glavočić održala je predavanje o ronilačkom izviđanju riječke luke 1946. godine kako bi se otkrile olupine brodova i utvrdila šteta nakon savezničkog bombardiranja 1945. godine.