Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede očekuje da će do kraja godine na deset mjesta uz crnogorsku obalu, na elektro i vodovodnu mrežu uspjeti da povežu 586.850 eura vrijedne aparate za vaganje ribe, ledomate i vođenje elektronske evidencije ulova ribe.
Planirano je da tri vage budu postavljene u Herceg Novom, po dvije u Budvi i Ulcinju, a po jedna u Baru, Kotoru i Tivtu.
“MIDAS 2” je drugi projekat Institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede Crne Gore, a sprovodi se kroz novčanu pomoć Svjetske banke.
VAGE U RAFAILOVIĆIMA, KALIMANJU, BIGOVI…
Iz Ministarstva su naglasili da su na međunarodnom tenderu izrabrali firmu koja će proizvesti deset elektronskih uređaja za vaganje ribe, proizvodnju leda i vođenje elektronske evidencije o ribolovnim aktivnostima, te da je taj tender završen u avgustu 2023. godine, a da je bio vrijedan 586.850 eura. Naglasili su da se po pravilima o javnim nabavkama Svjetske banke, deset odsto posla plaća na dan zaključenja ugovora, 70 odsto nakon proizvodnje, utovara i prevoza opreme do Crne Gore, a ostatak nakon ugradnje i obuke korisnika.
“Okončanje predmetnog ugovora, odnosno završetak svih ugovorenih aktivnosti se očekuje do sredine decembra 2025. godine. Uređaji će biti postavljeni u Herceg Novom u gradskoj luci Škver, Zelenici i Kumboru, u Budvi u Luci Budva i Rafailovićima, u Ulcinju u lučici Kacema i rijeci Bojani, u Kotoru u Bigovi i u Tivtu u gradskoj luci Kalimanj. U saradnji sa ekspertskim timom ‘MIDAS 2’ projekta, između ostalog, 2019. godine započete su aktivnosti za određivanje tehničke opreme za potrebe opremanja utvrđenih lokacija sa neophodnom tehničkom opremom za vaganje i evidetniranje ribolovnih aktivnosti. U saradnji sa nosiocima dozvole za privredni ribolov i uz podršku ekspertskog tima MIDAS 2 projekta, za prvu fazu opremanja određeno je deset najfrekventnijih lokacija duž crnogorske obale”, naveli su oni.
Vlada je 4. jula prošle godine obavezala EPCG, CEDIS, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i lokalne vodovode da obezbijede saglasnosti i priključke, ali do toga još nije došlo. Vlada je zatim početkom novembra ove godine usvojila informaciju o potrebama jačanja mehanizama kontrole i primjene nove ribarske politike, u kojoj piše da u Marini Budva nije dozvoljen prolaz mehanizacije za postavljanje fabrikovane betonske podloge, pa je realizacija na tom mjestu upitna, iako lokaciju prepoznaju svi nacionalni dokumenti i ima saglasnost Morskog dobra.
NADZOR PLANIRAJU IZ BARA
U istom dokumentu se navodi da Crna Gora u pripremi za evropsko ribarsko tržište mora obezbijediti kopnenu infrastrukturu, inspekcije, jaču kontrolu i sistem praćenja ribe od momenta ulova do prodaje, ali i formirati Ribarski monitoring centar. Ovaj centar je ključni elemenat Zajedničke ribarske politike (ZRP) Evropske unije (EU) za borbu protiv nelegalnog ribolova, kontrole i nadzora.
Prema informaciji, on će se djelimično opremati iz Instrumenta EU za pretpristupnu podršku (IPA III) za ribarstvo.
“Budući da je Ribarski monitoring centar izuzetno važan mehanizam za sprovođenje novog zakonodavnog okvira i kontrolu ribolovnih aktivnosti, a činjenica da u okviru postojećih poslovnih prostorija Ministarstva ne postoji kapacitet za prihvat i opremanje ovakvog centra, Ministarstvo je u saradnji sa ekspertskim timom IPA III projekta sagledalo najefikasnija rješenja i došlo do zaključka da je za ove namjene najbolje iskoristiti poslovne prostorije Vlade Crne Gore koje se nalaze u Baru, u Ulici Maršala Tita. Ministarstvo predlaže Vladi da ustupi na korišćenje i privođenje namjeni poslovne prostorije upisane u listu nepokretnosti katastrarska opština Novi Bar, da Ministarstvo izvrši adaptaciju i opremanje prostorija koristeći finansijska sredstva ‘MIDAS 2’ i ‘IPA III’ projekta i drugih donatorskih projekata”, piše u dokumentu.
Među problemima sektora je i činjenica da u administrativnom dijelu sektora ribarstva trenutno radi samo 11 zaposlenih, od čega su troje inspektori za morsko ribarstvo, što predstavlja opterećenost radnika i manjak administrativnih i tehničkih kapaciteta za sprovođenje politika i implementaciju aktivnosti. U informaciji se navodi da zato Crna Gora mora u što kraćem roku, ojačati kadrove za ribarstvo, obezbijediti nedostajući prostor i opremu.
Na ove i druge probleme, proljetos je ukazalo i 119 ribara u dopisu Vladi i više institucija, kojim su najavili da planiraju da blokiraju morski saobraćaj kroz Boku Kotorsku jer im je poslovanje ugroženo. Do blokade nije došlo jer su predstavnici ribara i ministar poljoprivrede Vladimir Joković imali sastanak početkom septembra, kada im je obećano da će se formirati radna grupa od Ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se njihovi problemi riješili.
Ribari su tražili i poreske olakšice i novčanu pomoć, ali je predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise potvrdio da radna grupa još nije formirana, pa su se obratili Delegaciji EU u Crnoj Gori – da ne zatvaraju pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo, dok država ne riješi sve probleme.
Ribarstvo donese do 12 miliona
Ministarstvo poljoprivrede planira da do kraja ove godine zatvori pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo, iako je prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori 32 godine, na njima nije dovoljan nivo bezbjednosti, obale nemaju infrastrukturu za iskrcaj niti preradu ribe, tržište je neorganizovano, neobučene posade i radna snaga…
U Strategij razvoja sektora ribarstva od 2024. do 2029. godine, koju je Vlada usvojila prošle godine, ističe se i da su visoke cijene ribe, da postoji pad potražnje van turističke sezone, ali i da je ugrožen kvalitet vodene životne sredine.
Za sprovođenje ovog dokumenta, kroz narednih pet godina planirano je 26.515.000 eura.
U njemu piše i da ne postoji cjeloviti nadzor i kontrola, pa se osim domaćeg krivolova, bilježe i ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more države. Ističe se da ribarstvo nije veliko niti po broju plovila, ribara, uzgajivača ili prerađivača, a ni po broju zaposlenih, dok je udio tog sektora u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto, odnosno do 12 miliona eura godišnje.
/M. Kotolaš/
