Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
Norveška je trenutno vodeća nacija u kitolovu – ubili su više kitova u posljednje dvije godine nego Japan i Island zajedno.
Novo objavljeno izvješće danas poziva međunarodnu zajednicu da odgovori na sustavne napore Norveške da oslabi pravila upravljanja i poboljša tržišne uvjete za svoje kitolovce.
Izvješće “Frozen in Time: How Modern Norway Clings to Its Whaling Past” (Zamrznuto u vremenu: Kako se moderna Norveška drži svoje prošlosti kitolova), koju su proizveli Institut za dobrobit životinja (AWI), OceanCare i Pro-Wildlife, detaljno opisuje oglušavanje Norveške na međunarodnu zabranu kitolova od strane International Whaling Commission (IWC) o komercijalnom kitolovu te razotkriva prekomorsku trgovinu proizvodima od kitova, piše MPN News.
“Za jednu od najmodernijih i najnaprednijih zemalja na svijetu, kitolov u Norveškoj je anakronizam”, rekla je dr. Sandra Altherr, biologinja ProWildlifea. “Klanju kitova za jelo i trgovinu nije mjesto u Norveškoj i služi samo za smanjenje međunarodnog ugleda zemlje”, dodala je.
Norveška vlada financira niz projekata, kako za promicanje domaće prodaje kitovih proizvoda, tako i za razvoj alternativnih komercijalnih proizvoda dobivenih od kitova, uključujući dodatke prehrani, lijekove i kozmetiku. U 2015. godini tvrtka Myklebust Hvalprodukter najavila je lansiranje niza novih proizvoda dobivenih iz kitovog ulja, uključujući kremu za kožu.
“Bili smo zapanjeni činjenicom da jedna norveška kitolovačka tvrtka aktivno prodaje proizvode za zdravlje i ljepotu proizvedenih od kitovog ulja”, rekla je Susan Millward, izvršna direktorica tvrtke AWI.
“Ovo nisu 1800-te. Nerazumljivo je da takva moderna nacija proizvodi kreme za kožu koje potječu iz inherentno okrutne industrije”, ističe Millward.
U izvješću se naglašava da je Norveška u velikoj mjeri pošteđena međunarodne kritike, za razliku od Japana i Islanda.
“IWC nije službeno komentirao norveški kitolov od 2001. godine, a međunarodna zajednica nije intervenirala od 2006. godine”, izjavio je Sigrid Lüber, predsjednik OceanCare-a.
“Dokle god je to tako, Norveška će nastaviti dopuštati da Island i Japan preuzimaju odgovornost za kitolov te će nastaviti svoje poslovanje kao i obično”, mišljenja je Sigrid.
Izvješće detaljno opisuje napore norveške industrije kitolova za otvaranje japanskih tržišta kitovim proizvodima i rješavanje problema kvalitete, budući da je nekolicina norveških pošiljki kitova odbijena od strane Japana zbog kontaminacije. Inspektori iz Kyodo Senpaku Kaisha (tvrtka koja upravlja japanskom flotom kitolova) nadgledali su preradu kitovog mesa na brojnim norveškim brodovima, izvještava MPN News.
“Frozen in time” zaključuje se s preporukama koje bi trebao poduzeti IWC i njegove vlade članice kako bi prisilile Norvešku da prekine komercijalni kitolov i trgovinu kitovim proizvodima.
