Ako se uskoro ne osmisle i ostvare odlučne mjere za zaštitu Jadrana, izvjesno je da će se on brzo i nepovratno promijeniti te značajno izgubiti atraktivnost i ekonomski potencijal, saopšteno je nedjelju nakon naučno-stručnog skupa o zaštiti Jadrana koji je održan ove sedmice na Krku.
Stručni skup Mediteranski akcijski dan 2021., s temom “Pismenost (poznavanje i razumijevanje) fukcioniranja ekosustava Jadranskog mora”, u organizaciji zadarskog Sveučilišta i udruga Eko Kvarner, održan je od 9. do 11. septembra na otoku Krku.
Jedna od osnovnih teza sa skupa je da, uprkos višestoljetnim istraživanjima, još uvijek dovoljno ne razumijemo funkcioniranje Jadrana, pogotovo nekih njegovih jako ugroženih staništa, ističe se u saopštenju udruga Eko Kvarner.
“Jadran je sve više ugrožen, ponajprije od klimatskih promjena i sve brojnijih invazivnih vrsta koje se nekontrolirano šire, s jako uočljivim štetama u ribarstvu i turizmu (rebraši), na što još uvijek nemamo ni učinkovite odgovore, niti akcijske planove za sprečavanje ili barem umanjenje štete”.
Devastacija Jadrana pojačava se i s kopna, sve češćim nekontroliranim nasipavanjem obalne crte s posve neodgovarajućim materijalima pa i s građevinskim otpadom, navodi se u saopštenju.
Iz primjera pomora plemenitih periski razvidno je da postoji velika motivacija građana za uključivanje u aktivnu zaštitu Jadrana, ali da je vidljiva i nesposobnost državnih struktura da na vrijeme uoče i reaguju na ugrozu.
Zaključci skupa, na kojem je sudjelovalo 20-ak hrvatskih naučnika, bit će poslani na sve relavantne političke i stručne adrese i predstavljeni javnosti, naveli su iz Eko Kvarnera.
