
Na stazi Orjensko sedlo – Veliki kabao (1894 m), proteklog vikenda članovi planinarskog kluba „Subra“ obnovili su do sada jedva vidljivu spomen-ploču sa natpisom VARESANIN-STEIC. Mada se radi o skromnijem klesarskom radu, sa malo teksta i bez godine, spomen-ploča ima značaj, ne samo za Orjen, već i za tadašnju Austrougarsku, odnosno, današnju Crnu Goru.
Po našim saznanjima, postavljena je u godinama koje su prethodile 1889-oj. Negdje tih godina ovaj, krajnji južni dio Carevine, posjetio je austrougarski prestolonasljednik, princ Rudolf Habzburg. Rudolf je ličnost čiji život i smrt i danas bude pažnju i izazivaju kontroverze. Liberalnih shvatanja, politički oponira sopstvenom ocu i caru, Franju Josipu, a pod pseudonimom Julius Felix često piše novinske članke uperene protiv očeve politike. Ima bračne probleme i brojne preljube i uz sve to, vremenom postaje sve veći ovisnik o alkoholu i morfijumu.Nasilno umire 1889. godine, u nedovoljno razjašnjenim i sumnjivim okolnostima, navodno, izvršivši samoubistvo (s šest prostrijelnih rana?) nakon što je ubio ljubavnicu.

Rudolf ima i svijetlu stranu: kao mladić putuje širom Evrope prikupljajući raznu građu, prije svega iz oblasti ornitologije, u čemu postiže i značajne rezultate, te objavljuje naučne radove. Tako je ostalo zabilježeno da je upravo on objavio vrlo zanimljiv rad koji donosi prvi značajan popis ptica južne Hercegovine. Objavljen je u drugom godištu Glasnika hrvatskoga naravoslovnog društva (Zagreb, 1887) pod naslovom Ornitoložke bilježke s juga. Autor je potpisan kao „kraljević Rudolfo”, a rad je napisan u maju 1886. godine. Rudolf je inače boravio na Lokrumu kod Dubrovnika 1885, a pravio je izlete i u bližu okolinu. Za pretpostaviti je da je tom prilikom i izveo planinarski uspon na 1894 m visoki Veliki kabao, glavni vrh Orjena, i najvišu tačku primorskih Dinarida uopšte. Zapis o tome sigurno negdje postoji, ali do sada nismo došli do konkretnijeg podatka i bolje potvrde događaja od same spomen-ploče. Uklesana je u prvoj trećini staze ka vrhu, u kosini stijene pod velikom munikom.

Natpis VARESANIN-STEIC pripisujemo graditeljima staze za lagodniji izlazak princa, austrougarskim visokim vojnim oficirima, Varešaninu i Steiću. Budući da je Rudolf izašao na vrh Orjena prilikom svoje privatne posjete jugu tadašnje Carevine, ovu stazu ujedno smatramo najstarijom planinarskom stazom u Crnoj Gori. Uz cjelovito sakupljenu i adekvatno prezentiranu priču, sigurni smo da staza Orjensko sedlo – Veliki kabao može, osim planinarske, postati i atraktivna turistička izletnička destinacija.

Obnovu spomen-ploče članovi „Subre“ obavili su kao uzgrednu aktivnost u sklopu priprema za predstojeći 17. Orjenski maraton (28. i 29. maj). Zahvaljujući blagoj prethodnoj zimi i dobrom stanju staza, stigne se uraditi i nešto više od pukog održavanja, napraviti po neki iskorak u kvalitetu. Ovog puta, uz obnovu spomen-ploče, to je uređenje priručnog odmorišta u njegovom okruženju, uz samu stazu. Naime, u tu svrhu su iskorištena velika suva debla munika, izgorjelih u požaru 2008. godine. Od tada ni spomen-ploča nema muniku iznad, koja joj je više od vijeka služila kao zaštita od atmosferskih uticaja, tako da će naredni korak biti izgradnja adekvatnog zaštitnog krovića – kaže se u saopštenju PK Subra.