7.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Od Rijeke Crnojevića do Luštice i Lovćena – s ljubavlju

Pionirski poduhvati „zelenih ulaganja“ u turizmu Crne Gore dobijaju sve više pristalica i posvećenika



Ulaganja u očuvanje prirodne i kulturne baštine, uz unapređenje njihove pristupačnosti domaćim i stranim posjetiocima, preduslov su za održivi razvoj “zelenog” turizma, a to je bila i tema susreta i razgovora novinara i novinarki različitih medija, kako međusobno, tako i sa turističkim poslenicima u Rijeci Crnojevića, u selu Smokovcima kod Cetinja, na poluotoku Luštica i u Kotoru, na liniji žičare Dub-Kuk.

 Kroz dvodnevno druženje povodom Svjetskog dana turizma, koje su osmislile djelatnice Nacionalne turističke organizacije, pripadnici/ce “sedme sile” imali su divnu priliku da se upoznaju sa organskim uzgojem maslina i proizvodnjom ulja na porodičnim poljoprivrednom gazdinstvu braće Moric u selu Tići na Luštici, čiji su im domaćini otvorili vrata svoje konobe sa starim mlinom, nudeći im bogatu trpezu sa zdravom domaćom hranom. U prostoriji sa novom linijom za hladno cijeđenje ulja, od gostoljubivoga domaćina, turizmologa dr Ilije Morica, naučili su kako se degustira i prepoznaje pravo maslinovo ulje u odnosu na patvoreno. Primjer održivosti, koji primjenjuje na imanju, je da se koštice maslina, nakon što prođu proces mljevenja ne bacaju, nego se odlažu na gomilu za kompostiranje, te kasnije koriste kao gnojivo za prihranu stabala.

Zeleno ulaganje, magarci kultivišu maslinjak

U skladu sa prirodom, koriste dobrobiti uzgoja magaraca, koji ispašom kultivišu tlo u maslinjaku, oplemenjuju prostor i ujedno su atrakcija za posjetioce. Održavanje radionica suhozida na obostranu je korist domaćina i onih koji hoće da savladaju tu drevnu graditeljsku tehniku. Sve su to čari koje privlače turiste, naročito one sa kruzera.

Kako obnoviti porodično gazdinstvo staro pet vjekova i na temeljima tradicije, uz primjenu iskustva i prakse vinara iz Makedonije, na njemu obnoviti stare i zasaditi nove čokote vinove loze, izgraditi modernizovanu vinariju i otvoriti je za turističke posjete, novinari su imali zadovoljstvo da se uvjere gostujući u domaćinstvu Mladena Rakčevića u Smokovcima (Cetinje). On je uspješnu sportsku karijeru “krunisao” proizvodnjom vina vrhunskog kvaliteta, poljoprivredom i turističkom djelatnošću I to u jedinstvenom seoskom ambijentu.

Ručak kod Rakčevića

Kao gosti Hotela The Chedi u sklopu turističkog naselja “Luštica Bay” učesnici ove medijske ture imali su priliku da nakratko uživaju u čarima luksuza, baziranog na sistematskoj štednji energije, vode i materijala, na poštovanju prirode, ali i na temeljnoj reciklaži, sa čijom tehnologijom ih je upoznala Tamara Jovićević. Elitni gosti sa zdravim stilovima življenja itekako znaju da to cijene.

Ovaj novinarsko-turistički “đir” krenuo je u srijedu, 27. septembra sa Rijeke Crnojevića, prirodno-istorijskog bisera na obali Skadarskog jezera, odakle su, uz vrsne vodiče-veterane iz PK “Gorica” (Edita Files Bradarić, Rajko Mićković, Aco Đurašković, Pavle Bandović) obišli crkvu Sv. Nikole sa ostacima štamparije “Obod” iz XV vijeka. Markiranom starom stazom izašli su na Vidikovac, a zatim sišli u podnožje vrha Kustodin i uzvodno Rijeke uživali u meandrima izvajanim brzacima, uz obalu ispunjenu ostacima starih mlinova, pored ruševina stare hidrocentrale i obnovljenih zgrada novije hidrocentrale.

Stari most Rijeka Crnojevića

Dvodnevna tura zaokružena je u četvrtak, 28. septembra, vožnjom gondolama Kotorske žičare od Duba do Kuka, uz guštanje u fantastičnoj panorami ka bokokotorskom zalivu i otvorenom moru. Najavljeni su izgradnja trase za “bob” i nastavak linije žičare ka Cetinju.

Prelazeći sa poluotoka Luštica iz lučice Rose hibridnim brodićem “Graciana” do Perasta, a odatle solarnim brodom “Eletra”, novinari su se upoznali sa prednostima održivog vodenog saobraćaja koji štedi energiju, ne zagađuje more, a značajno rasterećuje kopneni saobraćaj. O tome im je govorio Savo Kaluđerović, iskusni ronilac i direktor firme ”Bella Boka”, a dok su za kormilom bili Srđan Pajović i Predrag Bojat.  Iako je ruta išla od Rijeke Crnojevića, preko Smokovaca, do Luštice i Lovćena, pri čemu je svako mjesto specifičan primjer održivosti, zbog najizraženije povezanosti prirode, ljudskog rada, posvećenosti i tradicije sa turizmom (i naukom), na „čelo kolone“ stavili smo PPG Moric.

Od Rijeke Crnojevića do Luštice i Lovćena – s ljubavlju
Priganice s medom za dobrodošlicu kod Morica

O značaju turizma, s obzirom na učešće ove privredne grane u bruto proizvodu Crne Gore, u Rijeci Crnojevića govorila je Ana Tripković-Marković, direktorka NTO, a sa projektom uređenja i osposobljavanja pješačke staze Obod“ novinare je upoznao Nikola Jablan, direktor TO Prijestonice Cetinje.

Gosti se vraćaju tamo gdje je lijepo i dobro

– Turizam bi mogao biti i bolji kad bi se poboljšala promocija ovog mjesta. Najbolja reklama su nam gosti koji nam se vraćaju, dovedu svoje prijatelje. Rijeka Crnojevića je prelijepo istorijsko mjesto na samo 26,5 km od Podgorice, a 17, 5 km od Cetinja (oko pola sata vožnje), ali nedovoljno turistički valorizovano, najviše zbog puta- na račun motornih vozila forsira se biciklistička staza, jer je cesta uska. Mnogo je ljepše mjesto od Virpazara, zbog staroga mosta, zbog prve štamparije na Obodu, zbog kuće Sv. Petra, tu je i Ljetnjikovac kralja Nikole, atraktivne su Pavlova strana, Obodska pećina…U blizini je i auto-kamp, a najatraktivnija je vožnja čamcem po Rijeci. Postoji osnovna škola, imamo i mali Dom zdravlja, doktori dolaze povremeno zbog starijih ljudi, jer ima ih dosta. Na ulazu u naselje je i napuštena bivša fabrika „Ribarstvo“, kaže za Boka news mještanka Daliborka Sorat.

Cijene soba-apartmana u Rijeci Crnojevića se kreću od 20 do 40 eura, a za vožnju brodićem-čamcem potrebno je izdvojiti od 30-110 eura, u zavisnosti od udaljenosti lokacije.

Ruševine i smeće

Apsurdno je da se govori o unapređenju turizma, a da se zatvaraju oči pred urušenim krovovima starih kuća, čija je unutrašnjost prepuna smeća. Osim što ove ruine (među kojima je i jedna zadužbina) dovode u pitanje bezbjednost posjetilaca, one govore o nebrizi zajednice i ostavljaju ružan utisak o samom mjestu, bez obzira na svu ljepotu prirode i bogatstvo kulturno-istorijskoga naslijeđa. Nijemi svjedoci prošlosti- kameni žrvnjevi, zarasli u korov unutar ruševnog mlina, zaslužuju konzervaciju i dostojnu prezentaciju.

/Tekst i foto: M.D.P./

Najčitanije